Marić: Porezna reforma ne može riješiti probleme gospodarstva

Foto: Fah

U emisiji Nedjeljom u dva na HRT-u gostovao je ministar financija Zdravko Marić. Govorit je o najavljenoj poreznoj reformi te o tome u kojem smjeru će se planirati proračun za sljedeću godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Namjera porezne reforme je da ima efekt na gospodarski rast, aktivnost, investicija, potrošnju. Jedan dio toga će se sigruno vratiti. Kada ljudima podignete raspoloživ dohodak, oni više troše, smanjite porezno opterećenje poduzetnicima, oni više investiraju. I to će donijeti benefit kako zaposlenicima tako i poslodavcima. Očekujemo rezultate, naravno. Govorim o iznosima između 6,5 i 11,5 tisuća novih radnih mjesta, u smislu BDP-a govorimo o između 1,5 mlrd. i 2,5mlrd., u smislu poreznih prihoda uzmeđu 400 i 800 milijuna kuna, objasnio je na početku emisije ministar.

Rekao je kako je riječ o pretpostavkama, ali i naglasio da porezna reforma i općenito porezni sustav ne može riješiti probleme gospodarstva. Ona je važan integralni korak, ali su nužne i druge promjene, druge mjere, koje će omogućiti boljitak, rekao je.

Tvrdi da teret porezne reforme ide isključivo na državni proračun, a na pitanje kako može porezna reforma biti pravedna ako se blagajnici u Konzumu plaća neće promijeniti a njezinu će šefu znatno porasti, Marić je odgovorio Nikako, ako se gleda na, taj način. Cilj je bio, kaže, izjednačiti sve kategorije građana. Vodili smo se načelom da je najviša stopa poreza na dohodak manjkava. Ona je dosta destimulativna za one koje ostvaruju srednje i više dohotke, kaže Marić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je Zdravko Marić, novi-stari ministar financija – nekoliko stvari o njemu sigurno niste znali

Objasnio je da su kombinirali promjenu sustava porazu na dodanu vrijednost, redifinirali postojećih stopa i snižili PDV na struju i odvoz smeća. U troškovima građana te kategorije imaju relativno veći udio. Troškovi za režije će se smanjiti 350-400 kuna na godišnjoj razini za najnižu dohodovnu kategoriju, rekao je i opet naglasio da porezna reforma ne može riješiti sve nelogičnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najavio je mogućnost za razgovor o povećanju minimalnih plaća. Imamo valjane argumente, Hrvatska je napokon nakon 6 godina recesije u situaciji da ima nekakav rast, makar da nije velik i ne možemo biti zadovoljni time, rast mora biti razlog da se poveća implementacija reformi, smatra.

Marić se osvrnuo i na mirovinsku reformu. Krucijalni problem te reforme je da se mora prvo stimulirati radnike. Pokušat ćemo stimulirati ljude da rade sve dok ne odu u mirovinu, naglasio je.

Na pitanje hoće li država sufinancirati rate kredita za prvu nekretninu mladim obiteljima, Marić je objasnio da se radi o o mjeri čiji se detalji razrađuju. Prije svega ne ograničavamo se samo na nove nekretnine nego ćemo uključiti i rabljene nekretnine. Govori se o mogućnosti subvencioniranju kroz nekoliko godina. Uvest ćemo i kriterij broja djece. Ta će nas mjera stajati godišnje od 35 do 40 milijuna kuna, kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Marić smatra da će ova godina biti godina preokreta te da će se drastično smanjiti proračunski deficit. Ove godine smo dirali sve osim mirovina i plaća, sljedeće godine bit će oko 600 milijuna kuna više za mirovine. Sve je na stolu, moramo stvoriti jak okvir, izjavio je. Nije otkrio tko će snositi teret smanjenja deficita, ali kaže da to neće biti umirovljenici.

Emisiju možete pogledati na HRT-u:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.