Marijana Petir u borbi za budućnost kršćana u Iraku

Foto: narod.hr

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir suorganizirala je konferenciju „Budućnost kršćana u Iraku“ održanu u Europskom parlamentu u Bruxellesu od 28. do 30. lipnja koju je inicirao potpredsjednik skupine prijateljstva Kaldejci/Sirjaci/Asirci, švedski zastupnik Lars Adaktusson (EPP) uz podršku zastupnika Branislava Škripeka (ECR), Tunne Kelama (EPP), Anne Záborske (EPP), Michèle Alliot-Marie (EPP), Javiera Narta (ALDE), Györgya Hölvényija (EPP).

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici različitih stranaka, parlamenata, iračkih kršćana, različitih crkava, među kojima su bili patrijarh Antiohije iz Sirijske katoličke crkve Ignatius Youssef III Younnan, patrijarh Antiohije i cijelog Istoka iz Sirijske pravoslavne Crkve Ignatius Aphrem II, te nadbiskup Mosula iz Sirijske katoličke crkve Yohanna Petros Mouche.

Kršćani u Iraku su proganjani i diskriminirani na razne načine već godinama, njihova pozicija u društvu je izrazito teška, a činjenica da su ih iračke vlasti iznevjerile kada im je zaštita i pomoć bila najpotrebnija puno govori o njihovom stavu spram kršćana.

Petir je u svom izlaganju upozorila na poražavajuće brojke koje govore same za sebe. Od procijenjenih 1,2 milijuna kršćana u Iraku prije desetak godina, njihov se broj danas smanjio na 150 tisuća. “Situacija je više nego zabrinjavajuća i moramo djelovati. I to odmah”, rekla je Petir.

Ninivska ravnica, Tal Afar i Sindžar te šira regija domovina je kršćana (Kaldejci/Sirjaci/Asirci), jezida, sunitskih i šijitskih Arapa, Kurda, Šabaka, Turkmena, jarsanaca, Sabejaca-Mandejaca i drugih, koji su stoljećima ondje živjeli u duhu općeg pluralizma, stabilnosti i suradnje među zajednicama unatoč razdobljima vanjskog nasilja i progona, sve do početka ovog stoljeća kada je 2014. ISIS/Daiš zauzeo velik dio te regije.

Petir smatra kako je omogućavanje sigurnosti Ninivske ravnice teška, ali nužno potrebna zadaća jer samo osiguranjem sigurnosti, stabilnosti i mira, iračko se stanovništvo, a osobito kršćani mogu vratiti svojim kućama i iznova izgraditi svoje živote.

Petir je rekla kako je „ova regija povijesno, biblijski i geografski dom kršćana. Naš bi cilj uvijek trebao biti vraćanje korijenima, izgradnja Ninive kakva je nekad bila i omogućavanje iračkim kršćanima, koji to žele, povratak kućama u njihova sela u Ninivskoj ravnici u kojoj su stoljećima obitavali dostojanstveno i sigurno“.

Naglasila je kako moramo biti zagovornici jednakih prava za sve iračke državljane, a posebno zaštititi vjerske manjine koje su izrazito ugrožene. „Njihova reintegracija moguća je samo ako im je osiguran pravedan položaj u iračkom društvu pri čemu je najvažniji čimbenik veća uključenost, osobito u procesima upravljanja“.

Podsjetila je kako kršćani nikad nisu bili izolirana zajednica, već suprotno. „Nositelji smo dobre vijesti, navještenja i to je temeljna vrijednost duboko usađena u naša tijela i duše. Stoga se aktivno sudjelovanje u svim sferama društva podrazumijeva za kršćane “, rekla je Petir.

Koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se obnovila zemlja i vratila stabilnost su mnogi, a oni su posebno teški jer se osim obnove uništenih kuća i infrastrukture poput primjerice škola, mora prije svega vratiti povjerenje u mogućnost života u Iraku za iračke kršćane, smatra Petir.

Konferencija je zaključena potpisivanjem „briselskog dokumenta“ u petak, 30. lipnja a potpisale su ga nazočne političke stranke iz Iraka. Njime se izražava zajedničko mišljenje o rekonstrukciji, pravu na povratak, pomirenju, sigurnosti i mogućnosti formiranja posebnog pravnog dijela Iraka na području Ninivske ravnice. Petir pak smatra da krajnji cilj djelovanja međunarodnih organizacija izvan Iraka i iračke vlade treba ostati promicanje i garancija sigurnosti kršćana i ostalih manjinskih naroda na području čitavog Iraka, a ne samo u određenim „sigurnim zonama“.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr