Kako smanjiti broj stradalih na cestama?
Hoće li se zabraniti vožnja s minimalnom količinom od pola promila alkohola u krvi? Hoće li se pri kažnjavanju ukinuti tolerancija prekoračenja brzine od 10%? Planira li se pooštriti zakonska regulativa koja i sada ima propisane drakonske kazne? Može li se time smanjiti broj stradalih na cestama?
O tim su pitanjima u HRT-ovom Otvorenom razgovarali:
Josip Mataija – voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a
Željko Marušić – prometni stručnjak, Autoportal.hr
Juraj Šebalj – automobilist
Sandra Mikulčić – urednica magazina AutoStyle Večernjeg lista
Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, rekao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako u ovom trenutku ne idu u izmjene zakona što se tiče dozvoljene koncentracije alkohola u organizmu, odnosno dopuštene tolerancije vezane za ograničenje brzine kretanja u prometu.
Naime, u javnosti su se zbog prijedloga iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine otvorila pitanja ide li se u zabranu vožnje s minimalnom količinom od pola promila alkohola u krvi, odnosno ukidanje tolerancije prekoračenja brzine od 10 posto.
– U ovom trenutku ostaje isto, rekao je Mataija.
Mataija je rekao kako takve izmjene zakonske regulative nije moguće napraviti Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa. Rekao je pak kako idu u druge izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi regulirali kategoriju prijevoznih sredstava koja trenutno nisu regulirana u zakonu – romobila, odnosno raznih drugih naprava na električni pogon.
Romobili neće smjeti na kolnike
– Idemo postaviti pravila, odnosno propisati tko, na koji način i na kojim mjestima smije upravljati tim vozilima, rekao je Matija.
– Prema našem prijedlogu za sada oni neće smjeti na kolnik. Dakle, njih ćemo smjestiti na biciklističke staze, odnosno trake, a tamo gdje one ne postoje, moći će se kretati po nogostupima, odnosno zonama kojima se kreću pješaci, ali će morati itekako voditi računa o pješacima i neće se smjeti na tim mjestima kretati brže od pješačkog hoda, rekao je također Mataija.
Automobilist Juraj Šebalj rekao je da bi moglo doći do sudara s pješacima, na što je Mataija rekao da se ta vozila i sada uglavnom kreću nogostupom, ali da će njihovi vozači sada biti odgovorni i morati se prilagoditi.
Sandra Mikulčić, urednica magazina AutoStyle Večernjeg lista, upitala je kako će im se mjeriti brzina.
– Ako imate pješaka koji hoda, a ovaj se kreće brže od njega…, odgovorio je Mataija.
– Zna se definitivno kako se pješak kreće, dodao je.
Mataija je rekao da su vozači takvih vozila velika opasnost na kolniku te da ondje vrlo često stradavaju zbog svojih karakteristika u odnosu na druga vozila. Ne radi se samo o romobilima, već i o segwayima, monociklima…
– Mi smo ih stavili u kategoriju osobnih prijevoznih sredstava. (…) U tu kategoriju će spasti sva takva vozila, rekao je Mataija.
Marušić: Ne stradava se zbog koncentracije, već zbog promjene obrasca ponašanja
Prometni stručnjak Željko Marušić (Autoportal.hr) rekao je kako mu to izgleda kao prva faza političkog spina – u javnost se pustila određena količina informacija kako bi se vidjela reakcija. Smatra da treba razbiti neke opasne fame, poput tvrdnje da ukidanje odredbe o 0,5 promila alkohola loše utječe na turizam.
– Treba vidjeti kakav je utjecaj sigurnosti prometa na turizam, rekao je Marušić.
– Mislim da treba naći jednu međumjeru, jer je netočno kazati, ili pogrešno, da 0,5 promila utječe na koncentraciju. Koncentracija tu uopće nije bitna. Ne stradava se zbog koncentracije, već zbog promjene obrasca ponašanja, a 0,5 već jako utječe na promjenu obrasca ponašanja, i promjena obrasca ponašanja se događa negdje iznad 0,2. Već s 0,3 promila alkohola je drukčiji obrazac ponašanja, vozači se zalijeću kroz crveno, brzo voze, ne poštuju druge, dodao je Marušić.
Prometni odgoj u školama?
Što se tiče ograničenja brzine, Šebalj je rekao da ljudi i na 130 i na 170 rade iste gluposti – prčkaju po telefonima i uopće nisu koncentrirani.
– Po meni ljudi trebaju samo biti svjesni onog trenutka što rade za upravljačem, a to je edukacija, rekao je Šebalj.
Mikulčić je rekla kako u Hrvatskoj postoji ozbiljna potreba uvođenja prometnog odgoja kao predmeta u osnovne škole.
– Sad je nešto sitno prometnog odgoja raspoređeno kroz više predmeta. Djeca kroz to prođu, a da nisu ni svjesna, i sve je na roditeljima, rekla je Mikulčić.
– Prometna kultura je neophodna u osnovnim školama, poručila je.
Tu je ideju podržao Mataija, koji je rekao da su krivci za stradavanje djece njihovi najbliži. Godišnje više od 60 posto djece strada kao putnici, ali ne u javnom prijevozu, već u vozilima svojih najbližih, dodao je.
Marušić je rekao kako bi se trebala povećati izvjesnost kažnjavanja tako da se naše ceste premreže kamerama, pri čemu bismo, smatra, trebali koristiti iskustva iz inozemstva.
– Pokušajte u centru Londona, Ljubljane, Züricha voziti glavnom cestom 50 posto brže od ograničenja. Nema šanse. U Zagrebu možete, rekao je Marušić.
Mikulčić je rekla kako je glavni problem kad vozač precijeni svoje mogućnosti.
Mataija je rekao da ne možemo reći da brzina nije problem.
– Brzina je veliki problem. Statistika pokazuje da su u 50 posto teških prometnih nesreća – dakle, nesreća u kojima se gine – ljudi poginuli zbog brzine, rekao je Mataija, na što je Šebalj rekao kako se u potpunosti slaže te da ne reklamira brzinu. Mataija je spomenuo i upotrebu mobitela, za koji je rekao da postaje veći problem čak i od alkohola.
– Brzina jest problem, nitko od nas nije rekao da brzina nije problem, ali želimo istaknuti da kod teških prometnih nesreća, sigurno ćete se složiti, nikad nije samo brzina, nego je najčešće brzina i alkohol, često brzina i mobitel, rekla je Mikulčić.
Kao opasnost u prometu istaknuto je i spavanje za upravljačem, pri čemu je Šebalj vozačima savjetovao da uzimaju pauze za spavanje od 10 do 15 minuta.
Autonomna vozila
Otvorena je i tema autonomnih vozila. Mataija je rekao kako će uvesti kaznu za vozače poluautomatiziranih vozila koji nisu za upravljačem.
– Ako je poluautomatizirano vozilo, mora sjediti za upravljačem, dodao je.
– Ako je vozilo automatizirano, onda će biti druga situacija. Međutim, nismo još u toj fazi. U toj fazi nije ni cijela Europa, to još nije potpuno definirano, rekao je Mataija.
Reagirajući na komentar jednog gledatelja da je potrebno uvesti određivanje kazni po imovinskom cenzusu, Mataija je rekao kako su 2019. razmišljali o tom modelu, ali se nisu odlučili na to jer, kako je rekao, naš porezni sustav još nije spreman.
– Bojim se da bismo došli u određene apsurde, da neki pojedinci koji imaju novca ne bi bili adekvatno kažnjeni, rekao je Mataija.
Sandra Mikulčić rekla je da zakon nije loš, ali je poručila da treba požuriti pravosuđe kako bi se brže došlo do pravomoćne presude za najteže prekršaje.
– Nekoliko takvih ozbiljnih izrečenih kazni natjerat će druge da malo razmisle, rekla je Mikulčić.
