Nastavlja se niz nesnalaženja i kardinalnih pogrešaka SDP-ove Vlade u odgovoru na migrantsku krizu. Iako na području Prevlake od odlaska snaga UN, 20. prosinca 2002. nije uspostavljen puni pravni suverenitet RH, upravo taj prostor priprema se za prihvat migranata.
Područje Prevlake predmet je spora između Hrvatske i Crne Gore kao nasljednice privremenoga režima uspostavljenog temeljem Protokola o Prevlaci iz 2002. godine. Protokol predviđa razvojačeno područje 3 km u dubinu kopnene granice za Crnu Goru, a 5 km za Hrvatsku. Nakon osamostaljenja Crne Gore nije postignut dogovor o trajnoj granici kojim bi se ukinuo privremeni režim uz južnu granicu dviju država.
Takvo područje, koje je predmet međugraničnog spora, pripremati za prihvat migranata, i to javno oglašavati, poput turističke ponude Dubrovnika jest rijetko viđen primjer tragične zablude. Ministar Ostojić izjavio je: “Odgovorna država mora biti spremna za eventualni južni izbjeglički krak. Prije pet dana smo zapravo počeli s pripremama za ovo i to bez obzira što nemamo nikoga još u ovom trenutku na jugu, ali upravo da nam se ne bi dogodilo da ne budemo razvučeni na dvije strane. To je odrađeno, to znači prihvatni centar na Prevlaci bit će spreman za tu operaciju. Bude li potrebe prihvatni centar će dnevno moći prihvatiti 3 do 5 tisuća ljudi koji žele u zapadnu Europu.“
Prevlaka je 2,5 kilometra dugačak, a na najširem djelu 460 metara širok poluotok. Kad se cestom nastavi dalje prema Prevlaci, zadnje mjesto na jugu Hrvatske je Vitaljina. U Vitaljini žive obitelji vlasnici zemljišta na Prevlaci, koji su i živi dokaz kako je Prevlaka dio RH. Od Vitaljine do Prevlake vodi uska i opasna cesta, a potom se dolazi na raskrižje: lijevo granični prijelaz prema Crnoj Gori, a desno, ulaz u Park Prevlaka. Na tom ulazu vijori se posljednji hrvatski barjak na jugu Hrvatske, koji simbolizira državni suverenitet.
Intenzivne pripreme kao pozivnica za „Južnu rutu“
Više od 150 ljudi iz GSS, vatrogasaca, strojeva i radnika već nekoliko dana raščišćava područje na Prevlaci. Djelatnici HEP-a pripremaju opskrbu poluotoka strujom. Prevlaka trenutačno nema opskrbu tekućom vodom. Na najjužnijoj kopnenoj točki Hrvatske, na rtu Oštro, nalazi se Austrougarska utvrda iz 1850. godine iz koje se ima pogled na cijeli ulaz u Bokokotorski zaljev. Potom slijedi cijeli niz bunkera za bitnice, koje su bile okrenute prema pučini. Iz vremena komunističke vlasti cijeli je poluotok premrežen vojnim objektima raznih namjena, velikim hangarima, a dio je bio povezan labirintom podzemnih tunela.
Migranti sami dogovaraju rutu, mi se prilagođavamo?
Glasnogovornik Stožera za zaštitu i spašavanje Dubrovačko-neretvanske županije Goran Cvjetinović kaže: „Nije to jedini prostor na jugu promijeni li se izbjeglička ruta. Postoje naznake i na internetskim stranicama na kojima se dopisuju izbjeglice, kako bi se u slučaju da mađarske granice ostanu zatvorene oni mogli uputiti južnom rutom iz Grčke, preko Albanije i Crne Gore u Hrvatsku. Stožer je mišljenja da će migranti u Hrvatsku ulaziti na graničnim prijelazima u Vitaljini, Gornjem Brgatu i, Novim Selima u dolini Neretve. Stožer bi informaciju o kretanju izbjeglica prema hrvatskom jugu trebao dobiti 48 sati prije njihova dolaska na granicu.
Odande bi se migranti trebali prevesti do Ploča, gdje dalje postoji mogućnost željezničkog prijevoza.
Znajući koliko je jug zemlje prometno izoliran, postavlja se pitanje koliko je ovo realno izvediv plan. Osim toga ovakva vrsta prijevoza drastično će povećati troškove migrantske krize. Zapravo, cijela zamisao južne rute je groteskno nestvarna.
Morska ruta
Prema procjenama MUP-a, zbog blokade mađarske granice, ali i nadolazećih hladnih i kišnih dana može se očekivati da će dio migranata stići i morem. U tom će se slučaju njihov prihvat obaviti u Dubrovniku, u lučkom području ispod mosta dr. Franje Tuđmana.
Iz dokumentacije je vidljivo da su pripreme za mogući prihvat migranata pri kraju te da je plan razrađen do najmanjeg detalja.
Primjerice, već su određene smjene te poimenično sastavljena lista dežurstava u Stožeru. Za prihvat izbjeglica koji bi u Hrvatsku dolazili morem u planu je i najudaljeniji naseljeni hrvatski otok Lastovo, na kojem se nalazi napuštena baza bivše jugovojske. Kako slavodobitno najavljuju dobro obavješteni mediji:“ Lastovo bi moglo biti hrvatska Lampedusa.“ Drugim riječima, dođite nam i morem.
Što će nam Cruiseri? Što će nam dubrovački turizam? Mi smo spremni primiti migrante kopnom i morem, s juga i istoka, mi smo „humani i dobri“, nas će pohvaliti u Bruxellesu.
Istočna ruta, južna ruta, morska ruta, put u propast
Ako se svi ambiciozni planovi Vlade realiziraju, mogli bismo svakodnevno Istočnom rutom – Tovarnik – Opatovac – Strošinci primati
6 000 migranata, Južnom rutom Prevlaka – Metković do 5 000 migranata, a morskom rutom, Lastovo (Lampedusa), Dubrovački most 3 000 migranata, uzimajući u obzir probleme s jugom na otvorenom moru i stanje HRM-e.
No planeri su sigurno ukalkulirali i trajekte Jadrolinije, a oni s tolikim brojem migranta mogu izaći „na kraj“, bez problema.
Time bismo uz optimalno planiranje mogli dnevno primiti i 14 000 migranata, ako se dobro uskladi kopneni, željeznički i morski prijevoz. Osim toga morska ruta, je medijski puno isplativija, jer na Jadranu je izvjesno događanje svakojakih tragičnih događaja, čega smo svjedoci, u slučaju korištenja morske rute prema Grčkoj i Italiji.
To će razveseliti strane vlasnike medija u Hrvatskoj koji njeguju senzacionalistički pristup vijestima. Hrvatska će se ponovno vratiti na udarna mjesta izvanrednih vijesti svjetskih medijskih kuća, pa će ministri iz Vlade Z. Milanovića moći u svojim izjavama naglasiti koliko se Hrvatska pokazuje kao zemlja koja čini i mnogo više no što je njenoj moći.
U predizborno vrijeme, to je odličan izgovor da se ne razgovara o ostalim katastrofalnim učincima SDP-ove vlade – gospodarskim, pravosudnim, socijalnim…
Na taj nam je način, kao i svakom tko se tako ponaša, zajmčen put u propast.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
