Mnoštvo ilegalnih migranata koji svakodnevno prolaze ili se zadržavaju u Hrvatskoj s pravom zabrinjavaju građane, ponajviše zbog sigurnosnih rizika koje takve nekontrolirane migracije nose. Često se među ilegalnim migrantima vide i mala djeca, koje njihovi vodiči drže u vrlo lošim uvjetima, u hladnoći i nehigijeni. Maleni služe kao ‘štit’ da bi ilegalcima osigurala sućut kod domicilnog stanovništva. Jesu li ta djeca zaista u pratnji svojih roditelja, pitaju se mnogi. Jer očito su zlostavljana od strane onih koji ih vode sa sobom i izlažu hladnoći i spavanju pod otvorenim nebom. Što se s njima dalje događa? Obzirom na sve to, od Ministarstvu unutarnjih poslova tražili smo informacije:
1. Na koji se točno način provjerava identitet maloljetnih osoba u slučaju ilegalnih migracija, kao i srodstvo s osobom koja je u pratnji iz npr. afričkih zemalja i sa Bliskog Istoka?
2. Koliko je slučajeva trgovine djecom i ljudima MUP otkrio u posljednjih godinu dana?
3. Koliko je u tom razdoblju krijumčara migranata otkriveno?
4. S kojim se problemima hrvatski policajci suočavaju u borbi protiv krijumčara migranata?
> Gradonačelnik Buzeta Kajin: Zabrinuti smo, svakodnevno prolazi i do 300 migranata upitnog legaliteta
> MUP: Pripadnici ATJ Lučko spasili ilegalne migrante iz minski sumnjivog područja
Protokol o postupanju prema djeci odvojenoj od roditelja
Odgovore Ministarstva unutarnjih poslova objavljujemo u cijelosti, kako su nam dostavljeni:
Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njezinu ispravu o identitetu. Ako strani državljanin nema ispravu o identitetu, a izjavi da je maloljetna osoba ili postoji sumnja u izjavu da je osoba punoljetna, primjenjuje se Protokol o postupanju prema djeci odvojenoj od roditelja, koji je donijela Vlada RH. Nadležni centar za socijalnu skrb osobi imenuje posebnog skrbnika koji je prisutan tijekom cijelog postupanja prema osobi i dužan je poduzimati radnje u najboljem interesu djeteta.
S osobom se obavlja razgovor uz pomoć prevoditelja, a nakon postupka u policijskoj postaji osobu se vodi na inicijalni liječnički pregled te ju se smješta u dom za djecu. Posebni skrbnik provodi sve radnje u cilju povratka osobe odnosno u cilju postupka međunarodne zaštite, ako je osoba izrazila namjeru za međunarodnu zaštitu, što uključuje i utvrđivanje identiteta u suradnji s drugim ministarstvima.
U svakom slučaju, identitet se smatra utvrđenim kada strana diplomatska misija/konzularni ured potvrdi identitet i državljanstvo osobe, odnosno kada izda putni list za povratak.
Zakonik o schengenskim granicama
Zakonikom o schengenskim granicama je propisano da maloljetnici koji prelaze vanjsku granicu podliježu istoj kontroli prilikom ulaska i izlaska kao i odrasle osobe. U slučaju postupanja prema maloljetniku s pratnjom, policijski službenici provjeravaju imaju li osobe koje prate maloljetnike roditeljsku skrb nad njima, posebno kada su maloljetnici u pratnji samo jedne odrasle osobe i kada postoje ozbiljni razlozi za sumnju da su možda nezakonito odvojeni od skrbi osobe/osoba koje zakonski ostvaruju roditeljsku skrb nad njima. U tom slučaju, policijski službenici provode daljnje istrage u svrhu otkrivanja bilo kakve nedosljednosti ili proturječnosti u danim informacijama.
U slučaju maloljetnika koji putuju sami, policijski službenici graničnog nadzora temeljitom kontrolom putnih isprava i dokaznih isprava utvrđuju napuštaju li maloljetnici državno područje protiv volje osobe koja ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom.
U postupak identifikacije i sustav pomoći i zaštite djece bez pratnje uključena su tijela državne uprave, organizacije civilnog društva te strana diplomatsko-konzularna predstavništva koja prikupljaju potrebne saznanja, podatke i informacije za uspješno postupanje prema djeci bez pratnje.
Žrtve trgovanja ljudima
Tijekom 2022. godine (do 13. studenoga) na području RH identificirano je ukupno 28 žrtava trgovanja ljudima. Od navedenog broja žrtava, 19 žrtava je u vrijeme eksploatacije bilo maloljetno (do 18 godina starosti) i sve su ženskog spola.
Što se tiče podataka o krijumčarima migranata, prema preliminarnim podacima, od početka 2022. godine na području RH kazneno je prijavljeno ukupno 695 krijumčara.
Policijski službenici MUP-a RH svakodnevno provode mjere i radnje usmjerene na prevenciju, otkrivanje i procesuiranje kaznenih djela i drugih kažnjivih ponašanja vezanih uz krijumčarenje ljudi i nezakonitih ulazaka migranata, kao i identifikaciju nositelja kriminalnih aktivnosti novih pojavnih oblika ove vrste kriminaliteta, kao i aktivnosti te područja djelovanja organiziranih kriminalnih skupina, posebice na istočnim i središnjim dijelovima RH.
Jedan od problema s kojima se policija suočava jest otežana identifikacija migranata budući da prilikom zatjecanja većina njih ne posjeduje osobne dokumente. Često se izjašnjavaju kao maloljetnici kako ne bi bili procesuirani i kako bi ih se smjestilo u prihvatilište otvorenog tipa, što im olakšava ponovne pokušaje napuštanja područja Hrvatske i odlazak u druge države Europske unije.
Organizatori krijumčarenja su uglavnom stranci koji kriminalnom organizacijom rukovode izvan područja Hrvatske. Naš teritorij se pojavljuje uglavnom kao tranzitno područje. Hrvatski državljani obavljaju dio posla u smislu organizacije boravka u Hrvatskoj i daljnjeg prijevoza prema drugim državama Europske unije.
Nedavno je održan i Regionalni seminar o borbi protiv kriminalnih skupina uključenih u krijumčarenje migranata o čemu se više može pročitati ovdje.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
