Mijo Jukić: Nepovoljni demografski trendovi – brak i obitelj moraju biti temelj opstanka

obitelj
Foto: Depositphotos

Bilježimo najveći demografski pad u povijesti, a brak i obitelj bi trebali biti temelj opstanka. Sada imamo najbolji kreditni rejting u našoj povijesti zahvaljujući agenciji Fitch. Glavni pokretač gospodarskog rasta bit će investicije te izvoz roba i usluga, piše ekonomist Mijo Jukić za Hrvatsko slovo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Demografske promjene u svijetu su velike i dio su najvrjednijeg kapitala razvojne politike svake države. Završen je popis stanovništva RH i uskoro ćemo dobiti službene podatke o broju stanovnika u općinama, gradovima i županijama.

Prema procjenama državnog zavoda za statistiku 2020. bilo nas je 4.048.000 stanovnika, a prema procjenama u deset godina izgubili smo 237.000 stanovnika ili 5% stanovništva. Jesu li problemi u gospodarskom sustavu, nezaposlenosti i općenito u siromaštvu ili u našem ulasku u EU, pokazat će vrijeme.

Mirovine su male, minimalna plaća zaposlenih bila je 3400 kuna i sada je povećana za 350 kuna, a u cjelini ugrožen je biološki opstanak i puno je opustjelih područja. Radi se o pomoći mladim obiteljima, da im se grade kuće, besplatnim udžbenicima i vrtićima za njihovu djecu, slabo se nude dobro plaćena radna mjesta, koja se dobivaju lagano u inozemstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naši demografski trendovi nepovoljni su puno godina i osmi smo u Europi po iseljavanju, pa im odlazak vani osigurava ekonomski oporavak, više plaće i bolji životni standard.

U posljednjih deset godina 141.707 više je umrlih osoba nego rođenih i bojim se da nas je manje od 4 milijuna. Institucije moraju ulagati u obiteljsku politiku i djecu, ako želimo zadržati sadašnje stanovništvo i vratiti iseljenike.

Morat će se donijeti jasna migracijska politika, osmisliti prava i obveze useljenika uz poštivanje hrvatskog jezika, tradicije i kulture.

Obitelj nam i dalje treba biti u središtu nacionalnih prioriteta i dobrobiti hrvatskoga društva u cjelini, a radi spašavanja hrvatskoga naroda od nestajanja i naše budućnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Država i sve institucije moraju postati prijatelji obitelji i stvarati pozitivna ozračja novom životu. Neka nam se mladi u drugim državama stručno usavršavaju, ali neka ne idu zbog egzistencijalnih razloga.

Trebaju nam kao stručnjaci, ali i zbog povlačenja novca iz EU fondova. Država mora stvoriti dugoročne mjere da ljudi ostanu u domovini, a sada su nam ključne zdravstvene i gospodarske teme.

Povijesni kreditni rejting i dobre godine

Poslovni uspjeh je želja svakog poduzetnika i moraju se držati stožernih pravila financiranja i kreditiranja, kreditnih institucija, kupaca i dobavljača. Kreditni rejting se određuje na temelju podmirenja obveza i važan je za bolje uvjete financiranja. Sada imamo najbolji kreditni rejting u povijesti, zahvaljujući agenciji Fitch, koja je podigla razinu na “BBB”. Pokazalo se da znamo kamo idemo i što je dobro za Hrvatsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agencija ističe naše dobre pripreme za članstvo u eurozoni od 1. siječnja 2023. I snažan oporavak gospodarstva od pandemijske krize. Oni smatraju da će usvajanje eura poduprijeti rejting, smanjit će se transakcijski troškovi i ograničiti tečajni rizik za tvrtke i kućanstva. Očekuje se solidni gospodarski rast od oko 4% u iduće dvije godine, pa Fitch očekuje pozitivna kretanja u javnim financijama i smanjen deficit i javni dug u BDP-u.

Naš rejting ima ograničenja zbog visokog javnog duga, nepovoljnih demografskih kretanja i razdoblja slabijeg gospodarskog rasta.

Sada nam gospodarstvo raste puno snažnije nego što se očekivalo, zahvaljujući turizmu i dobrom izvoznom sektoru, pa su zato i podigli procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini sa 5,5 na 8,9%. U Fitchu očekuju snažan rast gospodarstva u 2022. i 2023. Oni očekuju veliku potporu EU-a, javni dug bi trebao pasti za oko 3% i trebao bi iznositi 77,9% BDP-a. Vlada mora voditi pametnu politiku, dobit ćemo dosta bespovratnog novca od 6,3 mlrd eura što treba uložiti u nove vrijednosti.

Naše financijsko tržište je stabilno te nam je ukalkuliran bolji kreditni rejting. Pred RH je razdoblje visokog BDP-a i to moramo iskoristiti za reformu javnih poduzeća, jačanje privatizacije i konkurentnosti, industrijalizaciju i povećanje proizvodnje.

Pripreme za iduću turističku sezonu su počele i svi očekuju rekordne brojke, kao 2019. Ključna će nam biti sigurnost i da osiguramo dovoljan broj kvalitetne radne snage. Robni izvoz u prvih osam ovogodišnjih mjeseci dosegnuo je 88,1 mlrd kuna, a uvoz je bio 135,9 mlrd kuna, na što je utjecala inozemna i domaća potražnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvoz je porastao unutar prerađivačke industrije, posebno u proizvodnji električne opreme, koksa i naftnih proizvoda. Država mora držati financije pod kontrolom i posebno paziti na rashodnu stranu proračuna i već probijenog limita.

Nove investicije moraju pokrenuti rast, a i dalje smo puno opterećeni uvozom koji treba smanjiti. U idućim godinama pokretači našeg rasta bit će investicije i veći izvoz roba i usluga.

Financijski pregled

Nastavlja se mirno razdoblje na domaćem deviznom tržištu pa je tečaj bio oko 7,49 kuna za euro, a dolar jača prema euru i iznosi 6,63 kune za dolar. Višak likvidnosti je porastao na 68 mlrd kuna, a kamatne stope su nastavile mirovati.

Industrijska proizvodnja je usporila svoj godišnji rast na 2,8% dok je realni promet u maloprodaji povećan za 14,5% a obujam građevinskih radova za 11,2%. Ukupan broj zaposlenih je porastao za 2,2%, a broj nezaposlenih u listopadu bilježi smanjenje od 19,9%. Godišnja stopa inflacije u listopadu porasla je na 3,8%.

O autoru

* Diplomirani ekonomist Mijo Jukić potječe iz mnogobrojne obitelji iz Runovića kod Imotskoga. Rođen je 1948. godine. Osnovnu školu završio je u Runovićima, zatim gimnaziju u Imotskom. Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu. Tijekom studija imao je problema. Kada je 1970. u HNK-u dignuta pobuna protiv prikazivanja predstave ‘Zrinski i njegov lakrdijaš’, njih 13, i to pretežno Imoćana, uhićeno je i kažnjeno visokom novčanom kaznom. Nakon toga došla je 1971. i studentski štrajk. Tada je bio na Ekonomskom fakultetu i osuđen je na dvije godine zatvora pod optužbom da je bio organizator pobune na svom fakultetu. Vrhovni sud mu je smanjio kaznu za šest mjeseci pa mu je ostalo godinu i pol. Tri mjeseca bio je u Đorđićevoj, a ostalih 15 mjeseci proveo je u zatvoru u Staroj Gradiški.

Poslije Đorđićeve, dok je čekao pravomoćnu presudu, Jukić je iskoristio vrijeme i diplomirao na ekonomiji. Ubrzo nakon toga otišao je na služenje vojske i nakon tri mjeseca uhitili su ga te priveli u bjelovarski zatvor, a potom u Staru Gradišku. Tamo je bio po samicama, po izolacijama. Tako je za 20 dana izgubio 11 kilograma težine. Zatvorenike su bacali u podrume gdje je bilo žaba, zmija, žohara. Držali su ih u vodi do koljena. Bila su redovita maltretiranja.

Unatoč teškoćama, kako sam kaže, uvijek je bio nasmijan i vedar, jer je imao svoje ideale. Nakon zatvora bio je dva mjeseca kod kuće pa je pošao na dosluženje vojske. Izišao je iz vojske u siječnju 1976. i onda se je zaposlio u Autocentru Merkuru, zatim u Dekoru Zagreb, pa u Croatia osiguranju, dvije godine u Osiguranju Zagreb. Pet godina bio je zamjenik ministra financija, a zatim je radio u Privrednoj banci Zagreb. Bio je i predsjednik Udruge Runovićana u Zagrebu.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.