Savjetnik predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića, za ekonomiju Velibor Mačkić bio je gost Točke na tjedan. U intervjuu se, između ostalog, osvrnuo i na rad nedjejom.
“To je zapravo zanimljivo, radnice na blagajni. Zato što većina zaposlenika u tom sektoru su upravo žene i mi imamo tu specifičnu ulogu žena u našem društvu i posao, odnosno radno vrijeme ne završava u 4. Traje puno duže i smatram da bi u tom slučaju trebalo regulirati rad nedjeljom pogotovo imajući to na umu. Ako postoji potreba, taj rad se može iznimno dozvoliti, ali ga se pritom treba i platiti sukladno tome, ali u načelu smatram da bi taj rad nedjeljom trebalo izbjegavati”, kazao je Mačkić.
Ističe kako se to može regulirati na nekoliko načina. “Apsolutna zabrana je jedan od njih”, istaknuo je.
Upitan bi li on bio za takvo rješenje, Mačkić je rekao: “Mislim da bi trebalo s druge strane pogledati strukturu našeg gospodarstvo trenutnog kakvo ono jest i dozvoliti nekoliko mogućnosti. Ako promatramo to samo sa sektora trgovine i njihovih prihoda, ništa se tu strašno neće dogoditi. Ljudi će samo to prebaciti na subotu na primjer. Nije problem u tome, ali pravo pitanje je sljedeće: ako smo mi, a trenutno jesmo ekonomija koja je dominantno ovisna o prihodima od turizma, najvećim dijelom oni nam spašavaju i proračunski saldo, trebalo bi vidjeti je li moguće ostaviti nekakvu mogućnost da u određenom vremenskom periodu da neke trgovine i rade. Ali pritom jasno obvezati poslodavca da se taj rad sukladno tome adekvatno i nagradi”.
Prema ovome, Milanović nastavlja politiku svoje prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović prema uvođenju neradne nedjelje.
Podsjetimo, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prošle godine primila je predstavnike Hrvatskoga saveza za nedjelju, bivšu zastupnicu u Europarlamentu Marijanu Petir, predsjednika Franjevačkog instituta za kulturu mira i Hrvatskoga saveza za nedjelju Fra Božu Vuletu, predsjednika Hrvatskog nezavisnog sindikata Krešimira Severa i predsjednicu Sindikata trgovine SSSH Zlaticu Štulić.
Tom prilikom istaknula je potrebu pokretanja šire javne rasprave, a prije svega konstruktivnog dijaloga poslodavaca, sindikata i Vlade RH. Uvažavajući iznesene argumente, rekla je da će osobno tražiti od resornih ministarstava razmatranje ovog prijedloga i donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja koja će štititi dostojanstveno radno vrijeme radnika i prije svega pomoći hrvatskoj obitelji. To je ujedno, istaknula je, važno za poticanje zajedništva i podizanje blagostanja hrvatskih obitelji, sveukupnog zdravlja radnika i opću društvenu dobrobit.
Što je tražila udruga UIO, a Plenkovićeva vlada odbila?
Podsjetimo, udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić, a zatim Gordan Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
