Milanović o otežavanju referenduma, Ustavnom sudu, Zelenskom i što je rekao finskom predsjedniku o BiH

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Svete Nedelje u povodu obilježavanja Dana Sv. Nedelje.

– Nije žestoki ton, posebno ne prema Finskoj. Ništa protiv Finske ni Švedske, ali morat će se s Turskom dogovoriti. Tužno je da ni finski predsjednik ni premijerka ne znaju što se događa u BiH. Ako ništa drugo sada znaju više. Premijer bi se mogao manje baviti denunciranjem mene pred ne znam kim. Mislim da hrvatsku javnost ne zanimaju te gluposti za koga ja radim. Jadno je da hrvatski premijer pokušava vrlo traljavo i neuspješno denuncirati predsjednika svoje države, a kada drugi ili treći predsjednici država EU govore stvari o ratu u Ukrajini koje su za moj ukus malo previše onda Plenković šuti kao maca, kao mali zeko šuti. Neka napadne Macrona, neka napadne Erdogana, a sa mnom bi trebao razgovarati da pomognemo tim našim nesretnim ljudima da postanu ravnopravni”, rekao je Milanović, prenosi N1.

– Ako Hrvatska neće koristiti svoje članstvo u EU i NATO-u kao polugu utjecaja, posebno kada su u pitanju pravični zakoni, ako ćemo dopuštati da nas uspoređuju s Rusijom… Uopće sugestija da bi Hrvatska kao članica EU i NATO-a napala nekog je suluda, uvredljiva. Mi smo jedna miroljubiva, civilizirana država koja traži osnovno i tu iz nekog razloga Plenković i njegove dvorske lude šute, veli.
Rekao je i kako bi “više nego Boga” htio vidjeti kako je Grlić Radman razgovarao sa Scholzom jer “čovjek ne zna govoriti”.

– Očito je da ni Šveđani, ni Finci, a bogami ni Amerikanci nisu razmišljali da bi prvo trebali razgovarati s Turcima. A Turci imaju razloga sada cijepati dlaku sa Šveđanima s kojima imaju lako loše odnose. Neobično mi je da je finski predsjednik razgovarao s Putinom, a s Erdoganom ne. To je sve skupa jako traljavo vođeno. Između Turske i Švedske ja imam malo više razumijevanja za Švedsku jer Švedska je zemlja ljudskih prava, Turska malo manje. Ja mogu i s jednima i s drugima živjeti u NATO-u, rekao je predsjednik.

Rekao je i kako mi imamo svoje probleme. Dodao je i kako ispada da je Macron glavni Putinov čovjek, a da je on njegov podizvođač. Kaže i kako mu Macronova izjava da Putina ne smijemo poniziti u Rusiji nije jasna i da ne zna što je htio reći.

Rusija nije kao mi, nije demokracija, Rusija je neuništiva

– Ne znam tko će to ostvariti. Ukrajinska mladost? Dok ne izgine sva? To je užasno zapetljana i komplicirana situacija koja je jednosmjerna. Ukrajinski predsjednik nema izbora nego da radi ovo što radi, a to vodi u poraz. Ruska čizma tamo gdje dođe ne odlazi. Rusija je država koja je nevjerojatna vojna sila, mi se možemo naslađivati njihovom sporošću, ali tako je kako je. Svatko tko ima malo znanja i iskustva vidi kako što se događa. Rusija nije kao mi, nije demokracija, Rusija je neuništiva. Naprosto kao neprijatelj je neuništiva i tako moramo razgovarati, a ne tako da će Plenković ponavljati tri rečenice pa vidjeti da njegov mentor od kojeg je kupio avione, govori suprotno, izjavio je predsjednik.

Rekao je i kako mu je Ukrajina bila draža tri puta od Rusije, ali da vidi što se događa i da ljudi ginu.

Ne misli da mu je finski predsjednik “očitao bukvicu”.

Rekao sam finskom predsjedniku da Hrvatska ima 1000 km granice s BiH

– Vi stvarno mislite da je on u poziciji da meni čita bukvicu? Kako bi on to meni ili bilo kojem hrvatskom predsjedniku čitao bukvicu, ako oni traže nešto od nas, rekao je. Dodaje i kako je finski predsjednik neinformiran, ali da ga treba informirati.

Istaknuo je i da je Niinistöu rekao da Hrvatska ima 1000 km granice s BiH, a da smo puna manja zemlja od Finske, a kamoli od Rusije.

– 1000 km granice! Oni stalno govore o 1500 km granice s Rusijom, koju nikad nijedan ruski vojnik od 1940. nije prešao. Ne znam hoće li. Hoću reći, mi imamo svoje probleme, oni su stvarni, i njih može izboriti jedino hrvatska država i njezino političko vodstvo, poručio je.

– Ova zemlja mora naučiti razlikovati one koji joj žele dobro od onih koji joj ne žele ništa i od onih koji joj žele zlo i tako se ponašati, ističe.

O referendumu

– Sjećate li se vi 2014. godine, ja sam bio premijer, a znam da bi me neki najrađe ubili iz zasjede jer sam svjedok previše stvari, prikupljao sam glasove za izmjenu Ustava i korekciju Ustava u članku kojim se regulira referendum da bi se otežao referendum. Došli smo do 99 glasova i onda je odustao HDSSB. Nedostajala su 2 glasa. Tko je tada bio živčano protiv? Plenković. Bio je HDZ-ov zastupnik, odlazio je u šator u Savskoj. On i ekipa s kojom je tada plandovao po Zagrebu i Bruxellesu su opstruirali izmjene Ustava jer im nisu odgovarale. Plenković i ja nismo isto društvo, ja kad sam birao društvo, on je još bio obični čistač cipela, rekao je.

Rekao je i kako je Ustavni sud izvršio ustavni udar kada su zabranili referendum o promjeni Ustava.

– Živimo u vremenu potpuno silovane hrvatske demokracije. Ovo je kriminalni čin što se dogodilo i to samo zato da bi se Plenković osjećao bolje, rekao je.

Dodaje i kako bi Ustavni sud zamijenio nekom vrstom Ustavnog vijeća. Rekao je i kako je zaslužan za mlade suce koji su tamo.

– Referendum je najviša i iznimna forma odlučivanja. To je iznimka i treba ga otežati, ali kada su skupljeni potezi, nikakav Ustavni sud nema što o tome odlučivati, rekao je. Dodaje i kako referendum za izmjene Ustava ne može biti protivan Ustavu. – Svaka izmjena Ustava je u skladu s Ustavom jer imaš Ustav, kaže.