Izabrani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić prisegnuo je u ponedjeljak pred predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem da će dužnost predsjednika tog suda i Državnog izbornog povjerenstva (DIP) obavljati savjesno i nepristrano te poštivati Ustav i zakone, javlja HRT.
Radovan Dobronić bio je kandidat kojega je predložio predsjednik RH Zoran Milanović, nakon što u Saboru nije prošla njegova favoritkinja profesorica Zlata Đurđević. Dobronić je danas najavio da će surađivati i dalje sa Zlatom Đurđević, te ju pitati za savjet.
> Kandidat za predsjednika Vrhovnog suda: Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja UDB-aša
> Bartulica: Dobronić ne prepoznaje dijagnozu oboljelog hrvatskog pravosuđa!
> Plenkovićeva većina u Saboru podržat će Milanovićevog kandidata za Vrhovni sud?
Radovan Dobronić zahvalio je na povjerenju i rekao da će dati sve od sebe da te poslove obavlja najbolje što može, profesionalno i nepristrano. Smatra da može računati na suradnju svih kolega.
– Posao je zajednički, potrebna je sinergija, svi smo na istom zadatku i uz takav način rada može se puno toga postići, pa i u relativno kratkom vremenu, kazao je.
Nakon kratkog domjenka odgovarao je na pitanja novinara.
Rekao je da su na Vrhovnom sudu suci koji su profesionalci.
– Niti im išta namećem, niti mogu niti želim. Sudovi su uvijek koalicija saveznika. Predsjednik suda nije šef, cijeli se princip bazira na tome da je predsjednik prvi među jednakima, rekao je.
Kaže da ga zaustavljaju na ulici i čestitaju mu, što je pokazatelj toga da ljudi žele reda. Smatra da se s funkcije predsjednika može utjecati tako da se sucima predlaže smjer razmišljanja, koji to mogu prihvatiti, a i ne moraju.
Razgovarat će sa sucima o tome što otežava predmete, može ih zamoliti da se neke stvari ubrzaju.
– Treba stvoriti sudsku praksu takvu da prvostupanjska presuda bude ispravna i da nema potrebe da se ona mijenja, a pogotovo da se komplicira. Treba se ujednačiti sudska praksa, kada se stvori potrebna sigurnost. Normala je da kada se donese prvostupanjska presuda, da uopće nema žalbe, jer autoritet djeluje. Kod nas se uvijek moraju pisati žalbe, autoritet su izgubile i presude Županijskog suda, pa se zatrpava Vrhovni sud. Nedostaje više razgovora, stručnih razmjena mišljenja, kazao je.
Surađivat će s profesoricom Zlatom Đurđević, za koju je rekao da će je i dalje angažirati i pitati za savjet, kao i druge profesore na općim sjednicama kako bi se što više iskristalizirala stajališta o spornim pitanjima.
> Vidović Krišto: Zlata Đurđević je branila ubojice Perkovića i Mustača
> Bartulica o Đurđević: Hrvatska se još nije suočila s teškim komunističkim nasljeđem
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković podsjetio je da su zakonske izmjene koje su prethodile izboru novog predsjednika dovele do toga da je postupka trajao dulje od uobičajenog ali da je u konačnici izabran velikom većinom saborskih zastupnika.
– Učinkovit rad pravosudnih tijela jedan je od ključnih zadaća koja će dovesti do sveukupnog jačanja državnih institucija i snaženja pravne države, istovremeno povećat će povjerenje građana u javne institucije te ugled sudaca i drugih pravosudnih djelatnika, rekao je Jandroković naglasivši da je u ostvarenju tog cilja nužna sinergija svih dionika.
Zaželio je Dobroniću puno uspjeha u obnašanju dužnosti na dobrobit i korist svih građana Hrvatske.
Predsjednik Vrhovnog suda po položaju je ujedno i predsjednik DIP-a.
Prisezi su nazočili ministar pravosuđa Ivan Malenica, potpredsjednici Sabora Furio Radin i Sabina Glasovac i Željko Reiner, predsjednik i potpredsjednik Odbora za pravosuđe te članovi DIP-a, Državnog sudbenog vijeća te Vrhovnog i Ustavnog suda.
Podsjetimo, Sabor je u petak sa 120 glasova za i tri protiv izglasao Radovana Dobronića za novog predsjednika Vrhovnog suda i time zaključio duge rasprave na relaciji Banski dvori – Pantovčak.
Tko je sudac Dobronić?
Radovan Dobronić sudac je koji je donio povijesnu presudu za ‘švicarac’, čime je stekao tisuće poklonika koji su digli kredite u švicarskim francima. U javnosti ne istupa često. Jedno vrijeme radio je u Zagrebačkoj banci, a slovi za suca koji procese brzo privodi kraju.
Zastupnik DP-a Stjepo Bartulica je na saslušanju na odboru za Pravosuđe upitao suca Dobronića koju dijagnozu daje za trenutno stanje u državi i o lustraciji.
„U njegovu korist, mogu reći da je govorio o tome da u drugim zemljama, gdje su vrlo slični zakoni kao kod nas, spomenuo je Austriju, Švicarsku, druge zemlje, imaju gotovo iste zakone, ali praksa odudara pa se postavlja pitanje – zašto je to tako?“, rekao je Bartulica.
Dobronićev program otkriva da je protiv izručenja UDB-aša
Radovan Dobronić, u svom je programu potvrdio da se protivi izručenju UDB-aša temeljem europskog uhidbenog naloga(19.-20. stranica).
“Isto tako, bilo je puno govora o europskom uhidbenom nalogu. lako to nije grana prava kojom sam se bavio, mislim da je jedna stvar nesporna. Ako je riječ o primjeni EU prava i to onog koje je obvezujuće, onda naše tumačenje i primjena tog prava mora biti u skladu s onom praksom koju je usvojila većina zemalja EU-a i koju je već, eventualno, potvrdio i sud EU-a, dakle nikakva posebna hrvatska praksa s tim u vezi, a koja bi bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica, nije moguća. Budući da se ovdje radi o izručenju hrvatskih državljana i pitanju njihovih osobnih sloboda i ljudskih prava (makar i da su počinili kaznena djela) potrebno je čim prije preispitati praksu, a na raspravu treba pozvati i predstavnike akademske zajednice, s obzirom na važnost ovog pitanja kako iz motrišta primjene prava EU-a tako i iz motrišta zaštite ljudskih prava i pravne sigurnosti”, navodi se u programu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
