Srbija će prije ili kasnije morati povući zakon kojim je sebe proglasila nadležnom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, jer je potpuno neprihvatljivo da jedna zemlja zahtijeva takvo ekskluzivno pravo, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
“To je zakon za koji mi inzistiramo da se povuče i on će prije ili kasnije morati biti povučen. Potpuno je neprihvatljivo da jedna od zemalja traži ekskluzivno pravo za suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije našim državljanima. Mi to nećemo prihvatiti. Postoji univerzalna nadležnost za ratne zločine, koju i mi imamo, ali ona se ne ograničava tako kako je ovdje napravljeno”, rekao je Miljenić novinarima u Bruxellesu, gdje sudjeluje na sastanku ministara pravosuđa zemalja članica EU-a.
Miljenić je opovrgnuo da o tom pitanju postoje razlike u mišljenju između njega i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, iako se možda mogao steći takav dojam.
“Razgovarao sam s kolegicom Pusić i mi mislimo isto. Bitno je sljedeće: suđenje za ratne zločine nije bilateralno pitanje, to je civilizacijsko pitanje, pitanje vladavine prava, pitanja standarda. To nema veze ni s Hrvatskom, ni sa Srbijom ili bilo kojom zemljom, to se jednostavno mora raditi. Sve članice EU-a, a Hrvatska još i puno više, jer su njezini građani bili žrtve, dužne su inzistirati na tome da se određeni standardi moraju ispuniti, a koje smo i mi ispunjavali. Svi moji sastanci s ministrima EU-a i predstavnicima Komisije počinjali su i završavali time i ne vidim razloga da isto ne bude i sa Srbijom”, rekao je Miljenić.
Dodao je da se o tome još nije razgovaralo na ministarskoj razini u EU-u, ali da postoje i drugi formati za razgovor o tome te da i Komisija treba odraditi svoj dio posla. “To je na stolu i to je nešto što će se rješavati”.
Na sastanku ministara pravosuđa, uz niz tema, razgovara se i o pitanju stranih boraca, to jest europskih državljana koji odlaze na strana ratišta.
Miljenić je rekao da Hrvatska u tom području zasad ne priprema nikakve zakonske korake jer se prije toga moraju definirati neke stvari, poput toga da li kažnjavati sve koji odlaze negdje se boriti ili samo one koje se idu boriti za one koji se suprotstavljaju našim vrijednostima.
“Postoje tu neke specifičnosti, koje nisu samo hrvatske. Mi imamo i vlastita iskustva kada smo u Domovinskom ratu imali puno stranih boraca koji su se borili na našoj strani. Mislim da bi bilo najbolje kada bi se na razini EU-a ili UN-a označile pojedine organizacije terorističkim i onda bi sudjelovanje u tim organizacijama bilo kazneno djelo. To nije lako donijeti jer onda treba razmisliti hoće li se donositi na razini UN-a ili EU-a, ali netko to treba definirati jer nažalost ratova ima u svim dijelovima svijeta i zato treba definirati da li kazneno goniti sve državljane koji eventualno sudjeluju ili samo one koji sudjeluju na strani onih koji nas ugrožavaju. Zato je potrebna kolektivna odluka i mi nećemo ići s općom zabranom”, rekao je Miljenić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
