U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt 7. lipnja 2017. u Zagrebu u dvorani Udruge zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ održana je tribina „Održivost postojećeg zdravstvenog sustava RH i pogled u budućnost“. U ime domaćina na početku se prigodnim riječima obratio Zdravko Vladanović, kančelir Udruge zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“, a samom događaju nazočilo je više članica i članova te zavičajne udruge predvođenih velikim knezom mr. sc. Jakovom Radovčićem, piše hu-benedikt.hr.
U ime organizatora obratio se predsjednik Hrvatske udruge Benedikt dr. Vide Popović, koji je izrazio zadovoljstvo što je udruga, nakon tribine o državnim arhivima i novom zakonu o istomu, organizator još jedne tribine na značajnu društvenu i državnu temu u gradu Zagrebu. Istaknuo je kako je Hrvatska udruga Benedikt u više navrata organizirala tribine i okrugle stolove na temu stanja u zdravstvu, organizacije palijativne skrbi i osnivanja hospicija, a cilj joj je kroz informiranje javnosti te konstruktivnu raspravu i argumentirane prijedloge pokrenuti stvari u boljem smjeru u jednom od najvažnijih segmenata društva, zdravstvu, te doprinijeti rješavanju određenih problema i nedostataka.
Dr. Popović je rekao kako nema gotovo nijedne društvene teme i problema o kojem Hrvatska udruga Benedikt nije progovorila i kroz određenu aktivnost nastojala afirmativno i s određenim prijedlozima pridonijeti razmišljanjima kako doći do rješenja. Uvodno predavanje na tribini održao je doc. dr. sc. Marko Jukić, član Nadzornog odbora Hrvatske udruge Benedikt. Doc. Jukić smatra kako je postojeći zdravstveni sustav neodrživ jer financijski stvara deficit (godišnje oko 1.5 milijardu kuna), loše je organiziran te je nepravedan kada su u pitanju zdravstveni osiguranici. Republika Hrvatska izdvaja 7.8% BDP-a ili 720 eura po stanovniku za zdravstvo što je daleko manje u odnosu na razvijenije zemlje Europske unije. Isto tako 18% državnog proračuna otpada na zdravstvo, a troškovi u zdravstvu rastu 5% godišnje. U Hrvatskoj samo 55% stanovništva uplaćuje dopunsko zdravstveno osiguranje. Upozorio je na nelogičnost cijena bolničkih usluga koje plaća HZZO te je naveo nekoliko primjera.
Smatra kako reformu zdravstva godinama, svatko na svoj način, onemogućavaju političari, loša gospodarska situacija, novinari i udruge građana. Kada su u pitanju liste čekanja naveo je primjere razvijenih europskih zemalja u kojima su liste čekanja za neke zahvate slične ili pak i duže nego kod nas. Govorio je o statusu liječnika u današnjem društvu i državi te je iskomparirao mjesečna primanja liječnika i saborskog zastupnika (mjesečna bruto plaća liječnika anesteziologa je 19.968 kn, a saborskog zastupnika 34.481 kn). Doc. Jukić iznio je jedan prijedlog glede izdvajanja svakog zaposlenika za zdravstveno osiguranje, a po istome 70% sredstava odlazilo bi HZZO-u i 30% na račun svakog osiguranika (s kojima on raspolaže samostalno i ovisno o iznosu novca koji ima bira razinu zdravstvene usluge). Mišljenja je kako se dodatna sredstva za zdravstveni sustav mogu osigurati reformom državne uprave i redukcijom administracije (smanjenje gradova i općina).
Nakon predavanja doc. Jukića obratio se ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom ovakve tribine. Rekao je načelno kako u našem zdravstvu ima puno dobroga, ali ima i problema te kako se na temu zdravstva i reforme istoga mora postići nacionalni konsenzus te dijalogom treba doći do najboljih rješenja. Podsjetio je kako je financijski deficit zdravstvenog sustava (ukupni dug trenutno premašuje 8 milijardi kuna) veliki teret za gospodarstvo Republike Hrvatske i kako se određenim mjerama trebaju racionalizirati troškovi i povećati prihodi za zdravstveni sustav, a vodeći računa o tome da svakom pojedincu i dalje bude dostupna zdravstvena zaštita. Ministar je upoznao nazočne kako će se uskoro za sve bolnice krenuti s objedinjenom ili zajedničkom nabavom i kako se kroz dogledno vrijeme planira, zbog manjka kadra i malog broja određenih bolesnika te bespotrebnih troškova, funkcijsko spajanje bolnica koje su na maloj udaljenosti, a svaka bolnica bi i dalje imala 4 temeljna odjela (unutarnje bolesti, kirurgija, pedijatrija i ginekologija).
Istaknuo je kako je u tijeku dovršavanje informatizacije svih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, a što se tiče listi čekanja planira se uvođenje tzv. prioritetnih listi čekanja. To će značiti da će svi bolesnici kod kojih je sumnja na malignu ili neku drugu tešku bolest imati prioritet kod pregleda i dijagnostičke obrade. Najavio je i izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim će se između ostaloga urediti status svih liječnika obiteljske medicine, bilo onih koji su trenutno koncesionari ili pak onih koji rade u Domu zdravlja. Što se tiče povećanja prihoda u proračunu za zdravstvo Ministar je rekao kako se razmatra nekoliko modela kako povećati prihodovnu stranu, a razmišlja se i o uvođenju obveznog dopunskog osiguranja. Trenutni zdravstveni sustav s troškovima koji su iz dana u dan sve veći, zbog povećanja cijene i broja novih skupih lijekova i svih novih zdravstvenih usluga, dovodi u pitanje budućnost zdravstvene zaštite za nas i sve naše potomke i upravo zbog toga svi moramo dati određeni doprinos kako nam budućnost po tom pitanju ne bi bila ugrožena.
Nakon izlaganja otvorila se rasprava u kojoj je sudjelovao veći broj nazočnih na tribini, bilo da su govorili iz pozicije bolesnika ili iz pozicije zdravstvenog radnika, a prof. Kujundžić i doc. Jukić su vrlo rado odgovarali na postavljena pitanja te davali svoje komentare. Tribinu je zaključio dr. Popović te je zahvalio Ministru i doc. Jukiću na izlaganjima te svim nazočnima na dolasku. Najavio je nova zanimljiva događanja koja će Hrvatska udruga Benedikt nakon ljeta organizirati u Zagrebu.
