Ministar gospodarstva i održivog razvoja “na odlasku” Tomislav Ćorić u emisiji Otvoreno rekao je kako smatra da se “ne piše crno” hrvatskom gospodarstvu. Za Davora Filipovića, kandidata za ministra gospodarstva, kazao je da treba raditi i da je siguran da ima znanje i entuzijazam. U emisiji je bilo riječi i o inflaciji, ulozi države u očuvanju standarda građana, cijenama energenata, mirovinskim fondovima, ali i krizi u poduzeću Brodosplit.
Grčić: Početak rasta kamata
– Hrvatsko gospodarstvo je u proteklih 5,6 godina od izlaska iz one stagnacije koja je trajala do 2015. godine pokazalo žilavost, rast i napredovalo. Zbog toga vjerujem da će ova godina neovisno o relativno visokoj stopi inflacije koja se očekuje, biti pozitivna. Stopa gosparskog rasta od 3 boda u projekcijama ministarstva financija to i potvrđuje. Ovo je vrlo kompleksna godina s obzirom na cijene energenata i krize s kojom smo suočeni u Europi i cijelom svijetu, rekao je.
> Kapaciteti hrvatskog LNG terminala zakupljeni do 2027.: Slovenija zainteresirana za plin s Krka
Branko Grčić (SDP) kazao je da visoka stopa inflacije dovodi do obezvrjeđivanja dohodaka i novca, kao i početak rasta kamata te da se takav trend može očekivati u sljedećim mjesecima.
Hrebak: Inflacija raste onoliko koliko se o njoj priča
Dario Hrebak (HSLS) istaknuo je da je država svoje već napravila kad se radi o snažnoj poruci od 5 milijardi kuna mjera.
– Postoje sigurno određene granice inflacije. Imamo problem što se kod nas sve počelo zahuktavati. Građevinski sektor stoji visoko, a tek ulazimo u fazu kad će biti još viši. Očekuju nas velika novčana sredstva vezana za obnovu potresom pogođenih područja, ali i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Neki građevinari imaju jednu ponudu cijena ujutro, a ako se ne prihvati njihova ponuda, postoji mogućnost da već poslijepodne poraste cijena. Tu ulazimo u fazu nestabilnosti. Inflacija raste onoliko koliko se o njoj priča. Hrvatsko gospodarstvo je žilavo, ne bojim se za njega. Najviše se bojim za hrvatske građane slabijeg imovinskog statusa. Tu će država morati pronaći dodatne odgovore, naglasio je.
Vesna Vučemilović: Standard će pasti jer je inflacija tihi porez
Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) rekla je kako je prošle godine u lipnju upozoravala na inflaciju te da su joj tada govorili kako plaši građane.
– Već tada se vidjelo kroz rast cijena sirovina i građevinskog materijala da se nešto događa i da ne ide u jednom smjeru. Ova inflacija nije jednoznačna. Činjenica je da ima dovoljno plina i nafte, ali zbog inflacije novac bježi u sirovine gdje na tržištu sirovina svjedočimo povijesno visokim cijenama energenata i žitarica, rekla je.
Naglasila je da će hrvatski standard pasti jer inflacija je taj tihi porez koji će se najviše odraziti na stanovništvo.
– Država je napravila neke stvari, ali mislim da smo malo zakasnili. Naši poduzetnici se moraju osvijestiti da moraju sami poraditi na svojoj energetskoj samodostatnosti i samostalnosti. Poremećaji na tržištima u Njemačkoj i Italiji najviše će se odraziti na naše gospodarstvenike, na robni izvoz, rekla je.
Vedriš: Morate zaštititi nacionalni prostor i biti više samodostatni
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš rekao je kako je Hrvatska otvorena zemlja europske i svjetske ekonomije i naravno da je najizloženija u ovom trenutku na cijene energenata.
– Cijene energenata prenose se na proizvodne troškove i troškove stanovništva. To je u prvom naletu eksterni utjecaj. Ukoliko hoćemo biti trezveni i efikasni, moramo stvari posložiti. U ovakvim okolnostima nesigurnosti, osnovna stvar nije više da ste konkurentniji, da proizvodite energiju i hranu po najboljim uvjetima koje su na svjetskom tržištu. Morate zaštititi nacionalni prostor tako da proizvodite više hrane i da ste više samodostatni. Kod energije morate učiniti sve da je prvo dobavite, a onda je nakon toga tu uloga države. U ovom trenutku punjenje proračuna nije u prvom planu. U prvom planu je održati konkurentnost. Taj isti proizvođač kad prijeđe granicu mora biti konkurentan, naglasio je.
Ćorić se nadovezao kako je ekonomski tim omogućio da prošle godine imamo drugi najveći ekonomski rast u EU.
– Taj tim je omogućio anuliranje ekonomskog pada u 2020. godini i rast preko 2,5 postotna boda. Industrijska politika je u proteklih nekoliko godina u potpunosti usmjerena u jačanju prerađivačke industrije. Hrvatska industrija ne slabi, to je kriva teza. Domaća industrija će izaći jača i konkurentnija, rekao je.
Grčić: Inflacija će biti bitno veća od projicirane prije dva mjeseca
Grčić je rekao kako su iz SDP-a pozdravili vladin paket mjera od 5 milijardi kuna jer ide u korist građana i dijelom poduzetnika. Međutim, to nije dovoljno.
– Sad imamo inflaciju koja će bi bitno veća od one koja je bila prije 2 mjeseca projicirana. Poduzetnicima je struja u godinu dana porasla 2-3 puta. Plin je također poskupio, a mi imamo regija u Hrvatskoj koje uopće ne koriste plin. U Dalmaciji još nema plina. Danas sam pozvao ministra da svakako razmisle o novom paketu mjera i zaštite standarda građana, posebno umirovljenika, rekao je.
Hrebak: Zašto HEP ne bismo stavili na tržište
Hrebak je naglasio kako je u Hrvatskoj struja socijalna kategorija te da se cijene struje nisu mijenjale 10 godina.
– Cijena struje se sigurno više nikad neće vratiti na prijašnju razinu. Ipak, nije sve tako crno kod nas. Mi imamo olakotnu okolnost kroz LNG terminal. To je ministru Ćoriću možda najveće postignuće u njegovom mandatu. Tek sad vidimo važnost tog LNG-a. Imamo stabilnu situaciju što se tiče struje. Zašto HEP ne bismo stavili na tržište, da ga možda putem mirovinskih fondova dokapitaliziramo i taj kapital iskoristimo u sljedećih 10 godina i da podignemo potencijal i dođemo do ove samodostatnosti, upitao je Hrebak.
Za plin Hrebak kaže kako nemamo svoju proizvodnju, ali što se tiče struje, tu postoji veliki potencijal.
– Možda trebamo napraviti novi strateški plan za struju, dodao je.
Vučemilović je rekla da kad liberal govori o samodostatnosti, onda znate da je voda došla do grla.
– Osobno nisam za tu varijantu da se HEP stavlja na tržište. Inu smo stavili na tržište pa smo vidjeli kako je završilo.
Smatra kako su solarni paneli budućnost i energetska samodostatnost.
Vedriš: Hrvatska ne zna što će s novcem s računa mirovinskih fondova
Sreća je da imamo LNG terminal, ali da je bilo pameti, kaže Vedriš, HEP je trebao zakupiti veći dio kapaciteta.
– Mi ćemo kupovati na LNG terminalu plin od trećih, po cijenama i uvjetima od onih koji će postaviti oni koji su zakupili kapacitete. Toliko o koherentnosti politike, kazao je Vedriš.
– Ne može Hrvatska imati na računu mirovinskih fondova 130 ili 140 mlrd. kuna i da ne zna što će s tim novcem. Već gleda hoće li na vanjskim burzama kockarski zaigrati na neke dionice tehnološke, pa je danas ovako, a sutra onako. Taj je kapital formiran upravo zato da potakne nacionalne vrijednosti. Ne može se dogoditi da se trguje Fortenovom i njenim potencijalom, a da mirovinski fondovi tu nisu uključeni, napominje Mladen Vedriš.
Hrvatska porezna politika u proteklih je šest godina doživjela niz relaksacija, kako prema poduzetništvu, tako i prema građanima, kazao je Ćorić.
– Na taj način smo utjecali i na povećanje standarda građana, ali i na relaksaciju poslovnih uvjeta, dodao je i spomenuo da je evidentan rast hrvatskog izvoza.
Što se tiče energetskog sektora u proteklih pet godina učinili smo sve da se samodostatnost poveća, kaže Ćorić.
Pitanje brodogradnje
Grčić je istaknuo problem Brodosplita. Pozvao je Vladu da “pokuša napraviti ono što je radila i u analizi situacije i u 3. maju i u Uljaniku, kako bi vidjela što je ‘zdravo i korisno’ u Brodosplitu, pa da to podrži”. Ćorić je istaknuo da je Brodosplit kompanija u potpunom privatnom vlasništvu, za razliku od Uljanika i 3. maja.
– Restrukturiranje Brodosplita, prije 10-ak godina, koštalo je porezne obveznike milijardu i pol kuna. Što se općenito tiče hrvatske brodogradnje, ona ima svoju budućnost, ali se ona treba tražiti u onim specijaliziranim dijelovima brodogradnje koje nose veću dodanu vrijednost te u “punim knjigama” narudžbi. Ako toga nema, nije izgledno da će brodogradilište imati svijetlu budućnost, rekao je Ćorić.
Vedriš smatra da prvi potez novog ministra gospodarstva treba biti zaštita standarda stanovništva. Osim toga, treba pomoći javnom sektoru i hrvatskom izvozu da opstane, dodao je. Hrebak navodi da je najbolji doprinos gospodarstvu smanjenje porezne presije. Potrebna je i digitalizacija procedura, a osim toga, kaže, treba objediniti i zaštitu okoliša, vodno gospodarstvo, gospodarstvo i energetiku. Vučemilović je kazala da ne očekuje nikakve pomake i da je sve, što se do sada radilo bilo reaktivno, a ne proaktivno. Grčić inzistira na potpori za električnu energiju malim i srednjim poduzetnicima, da se skladište Okoli napuni što prije i da se uspostavi koliko-toliko izvjesnost oko opskrbe plinom.
Ćorić je uzvratio da će Okoli biti napunjen i da se on puni od svibnja do rujna već godinama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
