Ministarstvom uprave Most upravlja 1,5 godinu: Zašto još ne znamo koliko je u Hrvatskoj birača?

Foto: fah

“Mehanizam, proces brisanja prebivališta bilo koga ne prepoznaje nikoga po nacionalnosti. Otkad sam ja ministar 54.124 osobe su izbrisane. Tu vlada jedan totalni nered, mi u tom području morat uvest red i moram reći da se ovakve izjave stavljaju u kontekst izbora. Ja ću jednom porukom zaključiti sve po tom pitanju: poručujem i velikim Srbima i velikim Hrvatima da prestanu maltretirati narod, ovu državu. Red se jednostavno u ovom prostoru mora uvesti. Najelementarnija stvar koju moramo znati je gdje tko živi”, rekao je ministar Vlaho Orepić u Točki na tjedan N1 televizije.

“Definitivno će biti uređeniji, nadamo se i sto posto. Ne može netko tko nema prebivalište određivati tko će biti gradonačelnik”, rekao je na pitanju o popisima birača.

Ministarstvo uprave, o kojemu se zadnjih dana mnogo govori i piše, jedno je od najvažnijih ministarstava u Hrvatskoj. Kroz to ministarstvo, naime, mora proći svaki zakon koji se u Saboru izglasava, kao i svaka odluka o reformi uprave.

Na web-stranicama Ministarstva uprave navodi se kako je njegova “vizija” – “moderna i korisnički usmjerena javna uprava”, te kako mu je “misija” – “trajno unapređenje sustava javne uprave radi osiguranja i zaštite javnog interesa, zakonitog djelovanja i pružanja usluga u ostvarivanju prava građana i gospodarskih subjekata Republike Hrvatske”.

U teoriji, dužnost Ministarstva uprave Republike Hrvatske, navodi se dalje na službenim stranicama Ministarstva, obavljanje je upravnih i stručnih poslova koji se odnose na:

  • sustav i ustrojstvo državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave;
  • politički i izborni sustav;
  • osobna stanja građana;
  • registraciju političkih stranaka, zaklada, fundacija i drugih evidencija utvrđenih posebnim zakonima;
  • planiranje i nadzor zapošljavanja u državnoj upravi;
  • stručno osposobljavanje i usavršavanje te radnopravni položaj zaposlenih u državnoj upravi i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi;
  • poticanje znanstvenog i stručnog razvitka državne uprave;
  • poslove upravnog i inspekcijskog nadzora u svim tijelima državne uprave i lokalne i područne (regionalne) samouprave;
  • upravljanje sredstvima za unapređenje upravne sposobnosti kroz razvoj uslužne kulture u upravi;
  • usmjeravanje reforme i procesa modernizacije u čitavoj upravi;
  • primjenu etičkih načela;
  • praćenje načina korištenja sredstava rada te primjenu suvremenih metoda rada u državnoj upravi, posebno primjenu računalnih i komunikacijskih sustava u radu te uvođenje novih tehnologija u radu ureda državne uprave u županijama;
  • obavljanje poslova za međunarodnu komisiju za građanska stanja (CIEC),
  • ostvarivanje međunarodne suradnje u pitanjima upravnog prava, državne uprave i lokalne samouprave;
  • obavlja i druge poslove opće uprave;
  • razvitak informacijskog sustava državne uprave;
  • uspostavu tehnološke i sigurnosne informatičke infrastrukture u tijelima državne uprave;
  • racionalizaciju uporabe informatičkih resursa u tijelima državne uprave;
  • povezivanje informacijskih sustava tijela državne uprave kroz jedinstvenu informacijsko-komunikacijsku mrežu;
  • donošenje tehničkih i normizacijskih pravila uporabe informatičke opreme u tijelima državne uprave;
  • donošenje stručnih i normativnih podloga za pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj uniji u područjima razvitka i primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije;
  • praćenje i koordinaciju projekata iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije u tijelima državne uprave;
  • sudjelovanje u donošenju i praćenju provedbe zakona i drugih propisa u području primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u Republici Hrvatskoj;
  • promicanje i sustavno unapređivanje izgradnje internetizacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, javnog pristupanja internetskim uslugama i sadržajima, razvitka primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, sustava elektroničke uprave, elektroničkog obrazovanja, elektroničkog zdravstva i elektroničkog poslovanjaMinistarstvo također obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u područjima iz njegove nadležnosti, a obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.Na čelu Ministarstva nalazi se mostovac Ivan Kovačić. U prethodnoj, kratkotrajnoj Vladi Tihomira Oreškovića dužnost ministrice uprave obnašala je  kao nestranačka kandidatkinja iz kvote Mosta, Dubravka Jurlina Alibegović, dok je njoj prethodio SDP-ov Arsen Bauk.Upravo tijekom mandata Arsena Bauka došlo je do nejasnoća oko broja birača u Republici Hrvatskoj. Udruga U ime obitelji prije dvije godine sakupila je više od 280 000 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornoga sustava, no Bauk je tada ustvrdio kako u Hrvatskoj ima više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna.Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da s 3 preferencijalna glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako. Ustavni sud je prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača.Zanimljivo je da Ministarstvo uprave i dalje ima dva sustava za vođenje evidencije o broju birača (registar birača i popis birača), što je suprotno standardima Europske unije, i barata sa čak 7% “birača duhova”.“Po popisu stanovništva u Hrvatskoj imamo 3,5 milijuna punoljetnih stanovnika, a tu je još oko 100 tisuća ljudi koji su prijavili boravište u inozemstvu, a i dalje imaju prebivalište u Hrvatskoj. To je ona logična, legitimna razlika. Povrh toga imamo još otprilike 150 tisuća građana koji nisu bili obuhvaćeni popisom stanovništva i u njemu nisu registrirani, ali se ipak nalaze u evidenciji o prebivalištu, različito raspoređeni po Hrvatskoj”, rekao je Bauk za Nacional.

    Jedino pitanje koje se nakon svega toga nameće jest – zašto se godinu i pol dana nakon kraja Baukova mandata ne zna koliko u Hrvatskoj zapravo ima birača? Sve dok taj podatak bude neutvrđen, politički će život biti podložan raznim manipulacijama, kao na primjeru neostvarenog referenduma udruge U ime obitelji.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/uprava.gov.hr