Točno je mjesec dana otkako je Zagreb pogodio jak potres. Seizmolog Krešimir Kuk otkrio je za tportal što su o velikom potresu doznali u proteklom razdoblju ‘čitajući’ štetu. Kaže da je Zagreb od tada pogodilo preko tisuću potresa te da je seizmička aktivnost trenutno slaba, slabija nego što su očekivali. Veliki potres je, napominje, ogolio i našu slabu opremljenost uređajima koji bilježe potrese.
Seizmička aktivnost na zagrebačkom području se smiruje.
“Imamo jako malo potresa. Manje nego što smo očekivali. Bit će ih sigurno još, no kako raspoređenih, to je pitanje”, kaže Krešimir Kuk.
“Relativno brzo sam po trešnji znao o kakvom se potresu radi”, kaže. Na pitanje je li odmah pogodio jačinu potresa, kroz smijeh odgovara: “Bio sam blizu.”
“Nitko nije miran i imun na sve što se okolo događa. I djeca i susjedi, svi su bili jako uplašeni i tražili savjet. Bilo je to definitivno burno jutro”, prisjeća se.
Seizmolog Krešimir Kuk živi u Palmotićevoj ulici, u samom centru Zagreba, preko puta bazilike Srca Isusova, među najjače oštećenim crkvama u Zagrebu. Njegova zgrada nije toliko oštećena, koliko su druge u centru Zagreba. Dimnjaci su, naravno, stradali. Ipak, od deset stanova, u samo dva trenutno ima stanara.
Na pitanje jesu li seizmolozi po vrsti štete i mjestima koja su najgore prošla mogli iščitati neke podatke o velikom potresu, Kuk kaže:
“Prvo je ono što smo stalno trubili: stare zgrade najviše su stradale. Stari dio grada je uz to davno građen pa su veziva kojim su cigle spojene izgubila čvrstoću. Drugo, pokazalo se prema štetama da je u starom cijelu centra više štete bilo u smjeru sjever-jug. U samom mehanizmu nastanka potresa normalno je da se u jednom smjeru više energije potroši nego u drugom. Kod nas se to baš vidi, posebno po zabatnim zidovima. U tom smjeru bila su dominantna oštećenja. To ne znači da ih nije bilo i drugdje, no ovo se moglo primijetiti”, objašnjava.
Što se tiče epicentralnog područje oko Markuševca, za sada još nemaju jasnu sliku.
“Čak ni statičari nisu sve tamo obišli i treba vremena da se sve informacije prikupe i slegnu. Da ne govorim o našim seizmološkim informacijama, onima koje uvijek gledamo nakon jačeg potresa, tzv. makroseizmički intenzitet potresa, tj. učinak. To nije gotovo jer nas je premalo i većina se bavi analizom naknadnih potresa nakon 22. ožujka”, dodaje Kuk.
Ljudi oko epicentra osjete i manje potrese
Naknadnih potresa nakon tog kobnog jutra bilo je preko tisuću. Većina ih je slabih i nisu se osjetili, no zapanjujući je broj potresa ispod magnitude od 1,3, koji se ne bi trebali osjetiti, a građani su ih detektirali.
“Valja reći da ljudi u sjeveroistočnim dijelovima grada oko epicentra osjete i manje potrese, pogotovo sada, kada je mir, svi su doma, nema prometa. Ljudi su puno više osjetljivi”, dodaje.
Potresa u Zagrebu je manje, no proteklih dana bio je potres u Dubrovniku, pa na sjeveru Italije, dva oko Rijeke. Kuk odgovara jesu li oni povezani.
“Ima to veze, to je nekoliko stotina kilometara udaljenosti i povezano kao jedna cjelina Zemljine kore. Ipak, ne može se direktno govoriti da je zagrebački potres pokrenuo to. No definitivno sva aktivnost ide od jugoistoka prema sjeverozapadu, od potresa u Turskoj i Grčkoj, preko Albanije i Crne Gore, pa kod nas te u Sloveniji i oko Rijeke. Sve je to na pravcu pružanja ploča”, objašnjava.
“Nemamo dovoljno instrumenata”
Zagrebačka mreža ima pet seizmoloških postaja i to na širem području grada, što je, smatra Kuk, apsolutno premalo. Kuk ističe da je za detekciju rasjeda u epicentralnom području nužna oprema koja nedostaje.
“Nemamo dovoljno instrumenata, a da smo ih imali, znali bismo bolje i preciznije ponašanje naših rasjeda. Neka bogatija zemlja stavila bi puno instrumenata i onda imala detaljne podatke”, objašnjava.
Ozbiljno zvuči njegovo upozorenje da su i one zgrade koje su pretrpjele manja oštećenja poslije ovog potresa znatno manje otporne na sve sljedeće potrese, tako da je jedino rješenje njihovo učvršćivanje.
“Sve ove zgrade koje su stradale značajno su manje otporne na sve buduće potrese koji mogu biti slabiji, ali i jači, i to je velik problem za koji nismo sigurni da se o njemu dovoljno vodi računa”, upozorava Kuk za tportal. Kod novih zgrada problema uglavnom nema. Naime posljednjih godina u Hrvatskoj se primjenjuje protupotresna gradnja prema europskom propisu Eurocode 8.
O stanju u kojem je zagrebačka katedrala
Pitanje kako komentira stanje u kojem je zagrebačka katedrala, koja je u potresu i nakon njega ostala bez vrhova tornjeva, a i na ostalim dijelovima situacija nije dobra, otvorilo je još jedan ogroman problem. Naime kaže kako za katedralu, iako se već 30 godina renovira i sagrađena je upravo nakon velikog potresa 1880., u kojem je jako oštećena stara katedrala, nikada nije traženo da naprave procjenu rizika. Štoviše, u takve povijesne i bitne građevine u svijetu se postavljaju uređaji koji se zovu akcelerografi. Samo u Rimu ih je dvije tisuće! Imali smo ih pet u Dubrovniku, a sada su ostala samo dva.
“U bitne povijesne građevine stavljaju se instrumenti, akcelerografi, jednostavniji i jeftiniji od seizmografa, a oni bilježe trešnju, tj. gibanje same zgrade tijekom potresa. Ti se zapisi koriste pri ojačavanju zgrade. To je najvredniji podatak koji nemamo ni u katedrali. Rim ima 2000 takvih instrumenata”, otkriva Kuk.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
