Mladi glazbenik iz najsjevernijeg hrvatskog sela govori o životu u brojnoj obitelji i studiju opere i pedagogije u UK

dominik padarić
Foto: snimka zaslona

Kako je to bilo odrastati u velikoj muzikalnoj obitelji za Hrvatsku katoličku mrežu ispričao je bariton Dominik Padarić iz Međimurja, student četvrte godine glazbene Kraljevne akademije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Dvadesetpetogodišnji Dominik Padarić studira operu i pedagogiju u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje završava četvrtu godinu na glazbenoj Kraljevnoj akademiji. Namjerava upisati još dvije jer bi se volio nastaviti baviti glazbenom pedagogijom, a možda i raditi u školi. Padarić inače dolazi iz najsjevernijeg sela naše države, iz Žabnika koji je u sastavu općine Sveti Martin na Muri. Dolazi iz mnogobrojne obitelji. Ima četiri sestra i dva brata.

Talent otkrila baka

Najprije je upisao srednju tehničku školu, no ubrzo od nje odustaje i ispisuje se nakon dva tjedna. Potom upisuje gospodarsku školu iz koje se ponovno ispisuje mjesec dana prije kraja školske godine. Priznaje da je dijelom to učinio u inat svima, pa i obitelji.

„Sretan sam jer sam to napravio. Nije bilo uzalud jer sam postizao lijepe rezultate u glazbenoj školi”, svjedoči Padarić.

„Kad je došlo do toga da svoj talent za glazbu iskoristim ili pustim, upisao sam srednju glazbenu školu. Najprije pripremne razrede jer nisam imao osnovnu glazbenu školu. Nakon završene srednje glazbene u Varaždinu kod prof. Blanke Tkalčić. Htio sam upisati nešto izvan Hrvatske. To mi je bio izazov”, kaže.

> Upoznajte Butiće, najveću vaterpolsku obitelj na svijetu

> Otac Tigar a četiri sina u odori Hrvatske vojske

„U dogovoru s profesoricom odlučio sam se za glazbenu Kraljevnu akademiju. Naime, već na prvoj godini u srednjoj škole dobio sam tri međunarodne nagrade, postizao sam dobre rezultate, ostvario dobre suradnje. Valjda su nešto vidjeli u meni”, rekao je Padarić.

Kaže kako je htio otići na daljnje školovanje negdje gdje ne idu svi. Igrom slučaja ili ne, imao je prijateljicu koja je tamo upisala pjevanja. „Od Hane Ilčić sam saznao sve što me zanima. I to mi je puno značilo. Saznao sam kakav je princip rada, pristup profesora prema studentima bio je odličan. I to mi je bilo dovoljno razloga za upis te akademije”, kaže te priznaje kako se jednim dijelom htio i maknuti od ljudi koji su ga okruživali, od mentaliteta u kojem je živio.

„Prijavio sam Kraljevnu akademiju, napravio prijemni i upao”, svjedoči. Na audiciji pjevao je dvije arije. Zapravo, poslao je snimku. Tu mogućnost prijave imaju studenti iz dalekih država. Tamo je ponovio prijemni kako ni potvrdio da je on pjevao na snimci, da nije riječ o montaži. Uz to, slao je motivacijsko pismo i pisao esej, polagao teoriju, slušni test i sl. I uspio je!

Glazba ovoga mladića zanima od malih nogu. Iako je, priznaje, razmišljao o studiju medicine ili veterine, glazba je ipak prevladala. A za otkriće glazbenog talenta zaslužna je ni manje ni više nego baka.

„Sve što je vezano uz moj glazbeni put, dogodilo se slučajno. Zapravo, sve sam stavljao u Božje ruke”, kaže mladi bariton ističući kako je glazba u njegov život ušla spontano. „Oduvijek sam pjevao i svirao, no bio sam previše sramežljiv za nastupanje. Bio sam jako povučeno dijete”, ističe.

„Kao dijete bio sam introvert. I danas sam. Ni sad mi nije ugodno s vama razgovarati”, priznaje. I danas trenira i psihički se priprema na javne nastupe. Lakše mu je, ali još uvijek ima tremu.

U obitelji su mnogi glazbeno nadareni, ali ne bave se glazbom u profesionalnom smislu. Najmlađi brat, Filip, svira bubnjeve, brat Kristijan svira gitaru i bas gitaru, a Dominik harmoniku i klavir.

„Obje bake bile su dosta glazbeno talentirane. Baka Margareta prva me poticala da idem u glazbenom smjeru. Umrla je prije dvije godine. Moji prvi koraci u glazbi započeli su s njom. Ona mi je kupila harmoniku. Odnosno, kupila ju je mojoj teti, ali kako sam ja zagrizao za glazbu, istu sam dobio od tete. Poticaji su došli i od druge bake Irene, koja je još živa”, kaže Padarić.

Kao mali počeo je svirati harmoniku dok je baka bila nepokretna i u kolicima. „Imala je jako dobar sluh. Bila je odličan alt. Sjela bi pokraj mene, pjevala i tražila od mene da tražim tonove po tipkama. Kad sam naučio desnu ruku, onda sam uključio i basove i tako sam polako napredovao. Baka je imala jako dobar sluh. Bila je odličan alt”, svjedoči.

Od hobija i ostalih zanimacija ističe kuhanje te bicikliranje.

Kako je živjeti u velikoj obitelji?

„Osmero nas je u obitelji. Svi zajedno živimo u kući. Slažemo se dobro. ‘Gdje čeljad nije bijesna, kuća nije tijesna’, kaže poslovica”, kaže.

U kući svaki član ima svoj kutak. „Na lijepome smo mjestu. Ako se trebaš maknuti, možeš otići prošetati do Mure”, rekao je Padarić priznajući kako i u njihovoj obitelji ima svađe, baš kao i u svakoj drugoj, ali da sve nesporazume brzo riješe.

„Kad sam bio mali, smetalo mi je jer nas je puno. U školi su me zadirkivali jer nas je bilo toliko u obitelji. Ali, mislim da to ne bih mijenjao. Bilo bi mi dosadno biti jedinac”, kaže.

Svjedoči i o vršnjačkom nasilju, odnosno verbalnim napadima. „’Zašto vas je tako puno? Vi niste normalni’”, govorili su mi vršnjaci. Pogotovo ako smo se posvađali, to su mi nabijali na nos”, rekao je.

Kaže kako su u obitelji svi tradicionalno u vjeri. On pak za vjeru malo više grize. „Gotovo svaki dan sam na svetoj misi. Puno toga me zanima i rado razgovaram sa župnikom o raznim temama”, poručuje.

Suradnja s drugim pjevačima

„U ovoj sredini ne cijeni se glazbenik kao takav. Ljudi imaju neke predrasude. Doživio sam nekoliko njih. Osjećao sam se manje vrijednim”, kaže i priznaje: „Mislim da to isto sad traje. I da zapravo to potiskujem. Nesigurnost je uvijek tu negdje”.

„Kad mi ljudi dolaze na koncerte, a budu i pune dvorane pa i ‘Klasika uz Muru’ bude dobro posjećena, nije mi jasno zašto su došli. Što im to ja mogu ponuditi? Zašto me slušaju?”, upitao se. Kaže kako sam sam sebe ne može čuti. „Kad se čujem kako pjevam, mislim si zašto me ljudi dolaze slušati. Jer sebe ne čuješ kako zvučiš. I s drugim pjevačima sam o tome razgovarao. Konkretno s Majom Blagdan. Kažu da je to normalno i da neki pjevači isto s tim imaju ‘problem’”, rekao je mladi pjevač.

S druge strane kaže kako mu ljudi, prijatelji, dolaze nakon koncerta reći da bi me mogli slušati satima jer mi je glas umirujući. Meni to nije jasno. To je barijera koju moram prijeći, koja me koči”, priznaje.

Padarić je dosad surađivao i s drugim glazbenima od kojih, osim Maje Blagdan, ističe i Ivu Gamulina i Mariju Husar. Od duete ističe i onaj s Vlatkom Burić, pjevačicom iz kazališta Komedija.

Trenutno piše jednu misu za zbor. Nada se će i to uskoro ugledati svjetlo dana, ako ne bude previše samokritičan.

Kaže kako ne voli kad ljudi snimaju covere nekih pjevača pa idu to imitirati. „To se danas puno radi. Ne volim kad se imitira glazbenike. Ja sam protiv toga. Mislim da svaka osoba ima nešto svoje za ponuditi – svoj glas, svoju interpretaciju”, ističe te dodaje: „Htio bih snimit nešto svoje. Ali ne operu. Možda neke balade, neki jazz. Pa i duhovnu glazbu.”

Klasika uz Muru

Padarićev prvi nastup, prvi projekt je „Klasika uz Muru”. „To je zapravo moj projekt. Tu sam htio promovirati klasičnu glazbu. Kad sam počeo ići u glazbenu školu, odmah sam poželio učiniti nešto u svom kraju. Prvi koncert bio je 2015. godine i otad smo svake godine nastupali, pa i u koroni. Ali držali smo se mjera”, kaže.

„Murska dekla” Padarićev je drugi projekt, drugi koncert.

„Skela se odvuče do sredine Mure i od tamo se pjeva. Riječ je o etno glazbi. Želimo njegovati etno, naš međimurski izričaj. Iako, pjevamo i druge pjesme iz svijeta”, poručuje.

Navodi kako je pjevao i na Varaždinskim baroknim večerima, pjevao je u Njemačkoj, Francuskoj… „Povodom 30 . obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske pjevao sam u Parizu. Solistica koja je sa mnom pjevala zove se Lea Šprajc, etno pjevačica. Pjevali smo s KUD-om u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Parizu. S nama je išao KUD Mihovljan. Oni su bili glavni akteri, a mi smo solirali. Iznenadili su me pozivom u ambasadi da iduće godine pjevam hrvatsku himnu za Dan državnosti”, kaže Padarić. Pjevao je također u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku i Varaždinu.

Na pitanje može li se od glazbe zaraditi i dobro živjeti, Padarić kaže: „Ja sam koncertni pjevač, nisam gažerski. Nemam koncerte svaki vikend. Ne zarađujem puno. Svi bi htjeli platiti čim manje. Moj problem je ponekad što ne znam reći ne. Pa onda nastupam za manju cijenu. Bolje išta nego ništa”, poručuje. Kaže kako bi, ako mu se ukaže prilika, volio raditi u opernoj kući.

Aktivnost u župi sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri

Padarić je voditelj sekcije mješovitog zbora i muškog vokalnog ansambla u sklopu HKUD Sveti Martin na Muri. Pjevači iz HKUD-a ujedno su pjevači i na misi. „S KUD-om radim program koji je drugačiji, primjerice korizmeni program koji je ispao fantastičan”, kaže.

„Redovito pjevamo na misama. Ove nedjelje idemo gostovati u Gornji Mihaljevac. Tamo smo već bili nastupili s korizmenim programom. Bilo je lijepo. Poslije smo dogovorili da ćemo doći otpjevati jednu misu”, rekao je voditelj sekcije pri HKUD-u.

Padarić ima mnoge želje i planove za župu: od mise na latinskom do animiranja klanjanja. Također, ističe kako je župa u posljednje vrijeme živnula te se mladi sve više okupljaju.

„Htio bih da se mi mladi skupimo, da napravimo neke radionice, s klanjanjem, koncertom… Imamo divnih mladih prijatelja koji bi mogli i htjeli sudjelovati. Puno toga htio bih napraviti, ali teško je to sam napraviti. Nedostaje mi još nekoliko osoba koje bi se svemu tome posvetile uz mene. Nadam se da ćemo uskoro nešto po tom pitanju i ostvariti”, rekao je Padarić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hkm.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.