U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije (HBK) proslavljena je misa za žrtve rata u Ukrajini i mir u toj zemlji u četvrtak, 2. ožujka. Misno slavlje predvodio je predsjednik HBK i zagrebački nadbiskup koadjutor mons. Dražen Kutleša. Inače, Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) predložilo je da se tijekom korizme svakodnevno u jednoj biskupskoj konferenciji slavi misa za Ukrajinu, prenosi IKA.
U koncelebraciji su bili đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić, gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK mons. Ivica Pažin, nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu preč. Tomislav Markić te tajnici biskupa vlč. Mišel Grgurić i vlč. Domagoj Lacković.
U društvu vlada sve veća hladna i globalizirana ravnodušnost
Nadbiskup Kutleša istaknuo je kako sukob u Ukrajini “osjećamo posebno teškim i bliskim srcu iz dva razloga: onog racionalnog jer se nalazi prostorno jako blizu, u Europi, na pragu našeg doma, ali i emotivnog jer smo i sami, pogotovo mi malo stariji imali osobno iskustvo Domovinskog rata”.
>Ukrajina šalje signale da bi mogla biti prisiljena prepustiti Bahmut Rusima
U svjetlu tih događaja, ali i u svjetlu Božje riječi i korizmenog vremena, istaknuo je nadbiskup, s pravom se može postaviti tri pitanja: Kakvo je trenutno stanje čovječanstva? Jesmo li išta naučili iz prošlosti? Gradimo li, i kako gradimo, budućnost?
Navodeći s jedne strane “globalizacijski napredak i uzlet društva”, nadbiskup Kutleša je napomenuo i kako u tom istom društvu vlada sve veća hladna i globalizirana ravnodušnost.
“Ravnodušnost na međunarodnoj razini, koja se ne vodi idejom općeg dobra i osjećajem za zajednički život, je uvijek posljedica hladnoće, ravnodušnosti i egoizma pojedinaca. Ono što vidimo na društvenom planu savršeni je odraz nutarnjeg siromaštva pojedinca. Kao što države ratovima i sankcijama brane nacionalne interese, pojedinci podvalama, licemjerjem, klevetama grozničavo brane osobne interese. Zloća, licemjerje, mržnja, osveta ne postoje u društvu same po sebi, one postoje samo u ljudskom srcu. ‘Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli…’, ratovi i svaka druga opačina (usp. Mk 7,23)”, poručio je nadbiskup Kutleša.
Ljudsko zajedništvo je najdragocjenije blago
Dodao je da je čovječanstvu potrebno obraćenje srca “da promijeni i odbaci svoje krive kriterije i tumačenja svijeta i stvarnosti. Naše društvo je potrebito zaokreta i ozdravljenja koje samo Bog može donijeti”.
U tome pogledu, mons. Kutleša kazao je, kako katolici, poput kvasca društva, moraju buditi svijest da je “ljudsko zajedništvo naše najdragocjenije blago”.
Nazvavši rat u Ukrajini porazom ljudskosti, zagrebački nadbiskup koadjutor nadalje je kazao kako se ono najviše uočava u “nesposobnosti da učimo iz pogrešaka prošlosti pa smo osuđeni da prošlost stereotipno ponavljamo. Prisjetimo se samo vremena kada je nastajala enciklika svetog pape Ivana XXIII., Mir na zemlji – Pacem in Terris. U svijetu je dominirao hladni rat i podijeljenost između kapitalizma i socijalizma, uočavao se snažan jaz između Istoka i Zapada koji je Kubanskom krizom gotovo završio nuklearnim ratom. Sveti Papa tada se obratio ‘svim ljudima dobre volje’, vjernicima i nevjernicima, upozorio je Crkvu da svijet gleda cjelovito, mimo granica i podjela, jer rat nije ničiji interes, a mir je plod pravednosti. Kako snažno i jednako aktualno odzvanjaju ove Papine poruke. S pravom se pitamo, jesmo li išta naučili?”
Aktualna situacija, primijetio je nadbiskup, poziva na izgradnju budućnosti s Bogom. Pozivajući se na naviješteno evanđelje, nadbiskup je podsjetio kako Bog garantira da nijedna molitva nije uzaludna.
“Mi molimo srcem, da se Bog smiluje nama, zaraćenim stranama i cijelom čovječanstvu. Ako molimo srcem; srce nas potiče na djelovanje. Solidarnost i konkretna materijalna pomoć znak je da je ‘molilo srce’ a ne samo pamet i usne. Jer srce promijenjeno vjerom i molitvom je uvijek konkretno, ‘ljubavlju djelotvorno’. Neka i naša molitva bude takva, pred Bogom ponizna i u ljubavi konkretna”, zaključio je nadbiskup Kutleša.
Izvor: narod.hr/IKA
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.