Most je u petak predstavio svoj prijedlog Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) kojima bi se, tvrde, i suci i sudovi učinili učinkovitijim i odgovornijim.
“Transparentnost, učinkovitost i pravednost stupovi su na kojima počivaju ovi prijedlozi”, rekao je čelnik Mosta Božo Petrov predstavljajući na konferenciji za novinare u Saboru zakone koji će u ponedjeljak u javno savjetovanje.
Nacrti zakona su izrađeni u sklopu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, za vrijeme mandata ministra Ante Šprlje i njegova tima, u kojem je bila tadašnja državna tajnica Maja Grubišin, koja je izložila najvažnije promjene u zakonima i ukazala na razlike u odnosu na iste zakone koje je prošlog tjedna HDZ pustio u postupak e-savjetovanja.
Veće ovlasti predsjednicima sudova
Kada je riječ o Zakonu o sudovima, uvode se moderniji i transparentniji administrativni mehanizmi, predsjednici sudova dobili bi veće ovlasti i odgovornosti za obavljanje poslova sudske uprave, uvela bi se edukacija predsjednika sudova, te detaljnija razrada postupaka ispitivanja osnovanosti predstavki i pritužbi na rad sudova.
Jasnije bi se razgraničili poslovi sudske i pravosudne uprave, a u skladu s tim definiranje ovlasti ravnatelja sudske uprave i tajnika suda.
Kada je riječ o mreži sudova prvog stupnja, osnovni sudovi, sadašnji općinski i prekršajni sudovi, upravni i trgovački sudovi ostaju isti.
Županijski sudovi za teška kaznena djela u prvom stupnju te žalbeni sudovi preuzeli bi nadležnost županijskih sudova u drugom stupnju, te Visokog trgovačkog suda, Visokog upravnog suda i Visokog prekršajnog suda.
Plaće vezane uz ocjenjivanje i staž
Uređuju se i ujednačuje drugostupanjsko sudovanje tako da se formiraju žalbeni sudovi kao sudovi drugog stupnja, a mogu biti žalbeni građanski ili žalbeni kazneni sudovi.
Kada je riječ o sustavu redovitog ocjenjivanja sudaca, plaća neće biti jedini motiv za napredovanje sudaca, poručuju iz Mosta, jer će se sustav plaća drugim zakonom urediti tako da će biti vezan uz ocjenjivanje i staž, a ne samo uz prelazak na viši sud.
Treba korigirati nesrazmjer između plaća sudaca, pa predlažu povećanje primanja za suce prvog stupnja za 15 do 20 posto, kao i sudskih savjetnika i ostalih službenika na sudu.
Predlaže se, po uzoru na EU standarde, uvesti sustav u kojem se sudac redovito vrednuje. Posljedice lošije ocjene su dodatna edukacija ili ponovno ocjenjivanje u popravnom roku. Sustav plaća treba uskladiti s ocjenama, te postaviti određene uvjete prije povećanja plaće, primjerice da je sudac ocijenjen s najvišom ocjenom dva ili tri puta uzastopce.
Novi način imenovanja predsjednika Vrhovnog suda
Promijenio bi se i način imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, koji bi se birao samo iz redova sudaca tog suda, proces kandidature i imenovanja mora biti transparentniji, a javno preispitivanje smanjilo bi opasnost od krivih odluka.
Predlaže se ukidanje sudačkih vijeća i prijenos njihovih ovlasti na Državno sudbeno vijeće, jer se time pojednostavljuje postupak utvrđivanja ispunjenja sudačkih obveza.
Stvara se novi sustav sudskih savjetnika koji bi bio popraćen i platnim razredima, ovisno o razini.
Kada je riječ o Zakonu o državnom sudbenom vijeću koje odlučuje o izboru sudaca, Grubišin je istaknula kako je važno da sudačka dužnost miruje kada je sudac predsjednik ili zamjenik DSV-a zbog veće učinkovitosti i transparentnosti u radu, a skratilo bi se i trajanje izbora članova DSV-a iz sudačkih redova.
“Uveli bismo objektivno vrednovanje planova rada kandidata za predsjednike sudova, sigurnosnu provjeru (II-III stupanj) za sve suce i kandidate za suce u Hrvatskoj, prenosile bi se sjednice vijeća s kandidatima za suce, te bi se uveo redoviti sustav ocjenjivanja rada sudaca. Uredili bi pitanje javne objave imovinskih kartica sudaca po modelu za državne dužnosnike”, poručila je Grubišin.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
