Vijeće zagrebačke gradske četvrti Gornji Grad – Medveščak izglasalo je da se u fond imena iz kojeg se imenuju javne površine na području Grada Zagreba uvrsti i ime Milke Planinc. Riječ je o visokoj dužnosnici Komunističke partije Jugoslavije, prvoj i jedinoj premijerki SFRJ-a čija uloga u masovnom mučenju i likvidaciji na tisuća Hrvata 1945. na Kočevskom rogu u Sloveniji i danas nije rasvijetljena u potpunosti.
Kako je izvijestio nezavisni gradski zastupnik Trpimir Goluža iz kluba Mosta, koji je ujedno i član Vijeća gradske četvrti Gornji Grad – Medveščak, ekstremno lijeva vladajuća stranka u Zagrebu, Možemo, koja ima i većinu u spomenutom Vijeću gradske četvrti, želi jednu ulicu na Tuškancu imenovati po Milki Planinc.
Vijeće gradske četvrti s deset glasova ZA i tri PROTIV, među kojima je i Golužin glas, izglasalo je da se u Fond imena iz kojeg se imenuju javne površine na području Grada Zagreba uvrste Milka Planinc, Anka Berus i Nasta Rojc.
Zaključak će dostaviti Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova i Gradskom uredu za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost.
>Kočevski rog – stratište preko 40.000 Hrvata
Ova vijest stiže istog dana kao i ona da je jedno drugo zagrebačko Vijeće gradske četvrti, u kojem kao i u ovom, većinu ima Možemo, izglasalo da se na području Ivanje Reke uklone imena ulica nazvanim po osobama vezanim za NDH.
>Umjesto da se bavi smećem, Tomašević traži ‘ustaše’ po Zagrebu
Tko je bila Milka Planinc (1924. – 2010.)?
Ova najpoznatija komunistička političarka bila je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije.
>16. svibnja 1982. Milka Planinc – tko je bila žena na čelu Jugoslavije čije se ime spominje uz poslijeratne zločine nad Hrvatima?
Prethodno je vršila funkciju sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Na taj je položaj došla još 1971. godine, nakon Savke Dabčević-Kučar, nakon smjene i progona hrvatskih kadrova.
Osim što je obnašala iznimno visoku funkciju u totalitarističkoj državi, ime Milke Planinc više osoba povezuje s jednim od najgorih poslijeratnih zločina – onim na Kočevskom rogu u Sloveniji.
Njezina uloga u bestijalnom iživljavanju nad tisuća zarobljenika, uglavnom Hrvata u svibnju i lipnju 1945. i masovnoj likvidaciji, nikada nije do kraja rasvijetljena.
>Prof. Ferenc za Narod.hr o otkriću masovne grobnice: Trebat će još dugo da vratimo civilizacijski dug žrtvama
Simo Dubajić, krvnik s Kočevskog roga, u razgovoru s engleskim piscem ruskih korijena Nikolajem Tolstojem, rekao je: ‘Milka Planinc je bila u toj 11. dalmatinskoj brigadi koja je izvršila masakr (u Kočevskom rogu, op.). I ona je određivala tko će ići na taj posao … Izričito se tražilo da to budu samo dobrovoljci i komunisti. Ona je bila komesar’.
Počasni bleiburški vod tražio je istragu Milke Planinc
Počasni Bleiburški vod (PBV) 2009. poslao je priopćenje tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću u kojem pozdravlja istragu protiv Sime Dubajića osumnjičenog da je zapovijedao partizanskom postrojbom, koja je pobila najmanje 13.000 ljudi na Kočevskom rogu u Sloveniji, ali pita se zašto je DORH-u trebalo godinu i pol da pregleda dokaze koje mu je predao PBV.
Tom prilikom im je Krešimir Kužatko, uručio snimku emisije na prvom programu TV Slovenija od 21. siječnja 2005., u kojoj je emitiran razgovor s Dubajićem, koji je trajao desetak minuta a vodio ga je beogradski novinar Miomir Marić. PBV je tu snimku ustupio uredništvu emisije Istraga Nove TV, pa su dijelovi Dubajićeve izjave 26. lipnja 2008. emitirani u Hrvatskoj. U kolovozu 2007. vodstvo PBV-a također je pribavilo knjigu Sime Dubajića “Život, greh i kajanje – od Kistanja do Kočevskog roga”, tiskanu na 398 stranica u Beogradu 2006. godine.
Što je Dubaić govorio?
U televizijskoj snimci i spomenutoj knjizi, Dubajić je eksplicitno priznao sudjelovanje u masovnom zločinu u svibnju 1945. u Kočevskom Rogu u Sloveniji, a PBV ih je predao nadležnim tijelima krajem kolovoza 2007.
> Zagreb: Koliko je još neotkrivenih masovnih grobnica žrtava komunističkih egzekucija po kojima svakodnevno hodamo?
> (FOTO) Komisija za istraživanje komunističkih zločina – što se sve s njom događalo?
PBV ističe da je Dubajić u svojim svjedočanstvima kao izravne suučesnike u masovnim zločinima spomenuo Milku Planinc i Maksa Baće iz Hrvatske te Jovu Kapičića iz Srbije, pa se PBV pitao što DORH poduzima u vezi njih. Ako ih ne smatra krivcima za spomenute zločine, piše PBV u priopćenju, DORH bi ih trebao u najmanju ruku tretirati kao svjedoke tih događaja i pozvati na obavijesne razgovore u kojima bi iznijeli svoja saznanja.
Nije željela svjedočiti na suđenju Sindičiću i Pratesu
PBV je istaknuo da se to posebno odnosi na Milku Planinc koja je proteklih godina izbjegla dva poziva za svjedočenje u sudskim postupcima za ubojstva hrvatskih političkih emigranata: 1999. u Zagrebu na suđenju Vinku Sindičiću zbog sumnje da je u listopadu 1978. ubio Brunu Bušića i 2008. u Münchenu na suđenju Krunoslavu Pratesu zbog sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića.