(FOTO) Komisija za istraživanje komunističkih zločina – što se sve s njom događalo?

Foto: Ministarstvo branitelja

Probnim iskapanjima na području zagrebačkog naselja Tuškanac, provedenima od 29. siječnja do 2. veljače, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 24 osobe iz razdoblja poslije Drugoga svjetskog rata, objavilo je početkom tjedna na svojim mrežnim stranicama Ministarstvo hrvatskih branitelja RH.

> U centru Zagreba: Otkrivene komunističke egzekucije nakon kraja Drugog svjetskog rata

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja od 12. veljače 2018. godine započet će postupak terenskih istraživanja, probnih iskapanja i ekshumacije žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja na području Splitsko-dalmatinske županije na lokaciji „Ćorina jama“ općina Dugopolje, Šibensko-kninske županije na lokaciji „Mokro Polje“ općina Ervenik i lokaciji „Suho polje-predio Cetina“, općina Civljane i Zadarske županije na lokaciji „Jama Kamenjarka“, Grad Benkovac, temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava II. svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Ova iskapanja i istraživanja tek su mali pomak u istraživanjima pronalaženja, obilježavanja i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon II. svjetskog rata.

“Potrebno je godišnje otkopati najmanje 200 lokaliteta da bi posao bio dovršen u slijedećih pet godina, dok još ima živih svjedoka”, upozorio je za Narod.hr prof. dr. sc. Andrija Hebrang, bivši predsjednik Upravnog vijeća ukinutog Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon II. svjetskog rata, dodajući da prema policijskim izvidima danas gazimo preko 940 lokaliteta gdje se vjerojatno nalaze posmrtni ostatci pobijenih.

> Dr. Hebrang: Matić je kao ministar podigao spomenik žrtvama komunističkih pokolja s umanjenim brojem ubijenih!

Komentirajući posljednje izbore u SDP-u Hebrang je istaknuo kako su zločini komunizma najveći teret Hrvatskoj i blokiraju njezin razvoj. “Cijeli život proučavam Tita, jer je zapečatio sudbinu meni i mojoj obitelji, kao i milijunima Hrvata. Njegovi zločini imaju crtu psihopatije i bezosjećajnosti. Ubijao je za Staljina, potom protiv Staljina, prokazao je svoje dvije bivše žene koje su poslije toga strijeljane, na čelo KP postaje nakon što je smaknuo sve svoje protivnike, a nakon rata bezosjećajno naređuje ubijanje stotina tisuća ljudi”, kazao je u emisiji “Iza zavjese” prof. dr. sc. Andrija Hebrang.

> Hebrang: Zločini komunizma najveći su teret Hrvatskoj i blokiraju njezin razvoj

Iako je Vijeće Europe 2006. izglasovalo Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima koja snažno osuđuje zločine komunizma, a Sabor iste godine, kao svojevrsni odjek Rezolucije 1481, donio vlastitu Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990., tu Rezoluciju i Deklaraciju mnogi kod nas ignoriraju i već dugo vremena sustavno opstruiraju istraživanje komunističkih poratnih zločina na hrvatskome tlu.

Upozoravajući na značaj komunističkih zločina ministri vanjskih poslova Litve, Latvije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Češke krajem 2010. od europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding zahtijevali su kažnjavanje “javnog podržavanja, negiranja i bagateliziranja totalitarnih zločina”, tražeći od Europske komisije uvođenje europske zabrane negiranja komunističkih zločina.

> (FOTO) Gračani: RTL-ovi ‘domaći izdajnici’: U jamama mladići ruku vezanih žicom

“Istina je jedina koja može jamčiti bolju budućnost i kao što piše u rezoluciji Vijeća Europe o komunističkim zločinima – nema pomirbe bez istine“, kazao je prof. Hebrang za Narod.hr povodom Dana neovisnosti prije dvije godine ističući da bi Dan neovisnosti neke zemlje trebao biti najsvečaniji datum u povijesti te zemlje i morao bi imati simbol slobode, samostalnosti i budućnosti jedne države, međutim kod nas i dalje postoji skupina ljudi koja se nikako ne može pomiriti sa stvaranjem i nastajanjem slobodne države Hrvatske.

> Hebrang: Nema pomirbe bez istine – moramo izaći van s istinom o komunističkim žrtvama i zločinima protiv civila u Domovinskom ratu

Nakon 1990. godine počelo se govoriti o žrtvama komunističkih zločina, a 9. lipnja 1991. godine Zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić prvi je puta služio misu na obližnjem lokalitetu Lepa Bukva i javno progovorio o hrvatskoj tragediji. Sljedeće godine Hrvatski državni sabor osniva Komisiju za ispitivanje žrtava rata i poraća koja, uz velike otpore komunističkih i udbaških slijednika, ostvaruje velike uspjehe u otkrivanju povijesnih tajni komunističkih žrtava.

Komisija se sastojala se od 60-ak osoba, uključujući 30 članova iz redova saborskih zastupnika, te vanjskih članova – publicista, povjesničara i drugih znanstvenika i uglednika. Istraživanje komisije bilo je istraživanje svih žrtava koje su u Hrvatskoj nastale zbog i nakon II. svjetskog rata. Vice Vukojević kao predlagatelj zakona kojim je osnovana Komisija za žrtve II. svjetskog rata i poraća i njen prvi predsjednik, te dugogodišnji predsjednik Vijeća za ubijene političke emigrante u inozemstvu na suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Münchenu detaljno je opisao rad komisije i probleme na koje su nailazili.

> Suđenje u Münchenu: Kako je Vice Vukojević nasmijao sudnicu do suza

“Stvarni problem bio je da je Komisija tražila lustraciju i da se prizna genocid nad Hrvatima koji je proveo Tito“, istaknuo je Vukojević, koji je na sudu navodio državne dužnosnike koji su sve nalaze Komisije, od otkrivenih masovnih grobnica do nalaza o ubojstvima političkih emigranata, jednostavno ignorirali umjesto da iniciraju istrage i progon počinitelja, ističući poimenično niz državnih dužnosnika te, posebno, državno odvjetništvo i njegove tadašnje čelnike, pa i samog Antu Nobila, branitelja Josipa Perkovića.

> Sjećate li se što je Vesna Pusić izjavila o pokolju na Bleiburgu?

Nakon sjednice predsjedništva Komisije 11. listopada 1999., kada je usvojeno najnovije izvješće Komisije, član Komisije Slavko Goldstein napisao je “izdvojeno mišljenje” te predložio Saboru da ne prihvati izvješće Komisije. Goldsteinov zahtjev podržala je i Đurđa Adlešić, tadašnja dopredsjednica Komisije. Ona je, u ime Kluba zastupnika HSLS-a, 12. studenoga 1999. zatražila raspuštanje Komisije. U tom posljednjim Izvješću o radu Komisije, među ostalim bilo je Saboru predloženo proglašenje Josipa Broza Tita ratnim zločincem i provođenje lustracije u RH, navodi Hrvatsko žrtvoslovno društvo. Tadašnja saborska većina, odlučila je poslati Izvješće na “doradu“, ali do njega nikada nije došlo.

Garnitura s Ivicom Račanom na čelu neposredno nakon preuzimanja vlasti početkom siječnja 2000. godine “zamrznula” je rad Komisije, a novoizabrano saborsko predsjedništvo zapečatilo je prostorije Komisije s pismohranom.

SDP-ov Nenad Stazić podnosi prijedlog za ukidanje Komisije

Početkom veljače 2001. SDP-ov saborski zastupnik Nenad Stazić podnosi prijedlog Saboru za konačno ukidanje Komisije, a 22. svibnja 2002. Sabor je izglasovao ukidanje. Račan se na neki način narugao žrtvama i radu Komisije prenijevši daljnje istraživanje u – Ministarstvo znanosti.

DORH i Hrvatski državni arhiv potpisali su u studenom 2007. ugovor o provođenju znanstvenog istraživanja “o ratnim zločinima počinjenim krajem i neposredno nakon II. svjetskog rata nad vojnim zarobljenicima i civilnim osobama s područja tadašnje Federalne Države Hrvatske”. Josip Jurčević preuzeo je ulogu glavnog istraživača.

DORH je 2009. zaključio da je projekt završen, iako je zbog blokade obavljena samo trećina posla, a nisu htjeli ni objaviti podatke do kojih se došlo. Jurčević je sam objavio podatke u knjizi Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina navodeći da ih u Hrvatskoj ima 850, u Sloveniji približno 600, BiH 90, Srbiji 180. Na žalost ti su podatci još strašniji što će pokazati buduća istraživanja, ističe Jurčević.

SDSS-ovac zaustavio zakonski prijedlog

HDZ i HSS predlagali su gotovo godinu dana donošenje zakona na temelju kojeg bi se moglo uređivati grobove poslijeratnih žrtava komunističkih zločina, ali je izostajalo mišljenje Vlade, a zakonski prijedlog što ga je izradio Andrija Hebrang, barem privremeno zaustavio je tadašnji potpredsjednik Vlade Jadranke Kosor SDSS-ovac Slobodan Uzelac. Zakonom je Hebrang predvidio osnivanje posebnog Ureda koji bi se bavio obilježavanjem i održavanjem grobova žrtava komunističkih zločina, a bio bi i svojevrsni nasljednik Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata, što ju je vodio Vice Vukojević. Sabor je, i to neposredno prije raspuštanja, na sjednici od 8. srpnja 2011. imenovao predsjednikom Upravnog vijeća Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon II. svjetskog rata dr. Andriju Hebranga i to na razdoblje od osam godina.

> HHO šokiran komentarom Zorana Šprajca: Radi se o govoru mržnje, jesu li za njega svi ubijeni nakon ’45. “domaći izdajnici”?

Premda je taj Ured ustrojen na temelju Zakona koji je u Saboru donesen konsenzusom, Vlada Zorana Milanovića praktički je danom stupanja na dužnost počela slati otvorene signale da će ga ukinuti. Iako je iz Europskog Parlamenta došlo upozorenje Milanovićevoj Vladi da zaustave pokušaj podčinjavanja nezavisnog Ureda za ratne zločine aktualnoj političkoj vlasti i uredu “oduzme neovisnost i podčini ga Upravi za zatočene i nestale, odnosno njenom predstojniku puk. Ivanu Grujiću, u Ministarstvu branitelja”, osnovano je Povjerenstvo za istraživanje zločina u komunizmu na čije je čelo postavljen Ivan Grujić, kojeg su mediji povezivali s Josipom Perkovićem i Udbom, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava taj je potez ocijenio političkom provokacijom.

Ministarstvo hrvatskih branitelja sada u svojoj bazi ima 336 lokacija, a od toga je istraženo i ekshumirano samo 66 lokacija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr