Mr. sc. Stjepan Lozo: ‘Za dom spremni’ je postao poklič obrane protiv velikosrpske agresije

Foto: Snimka zaslona/Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

“Nemam namjeru braniti gospođu Grabar Kitarović, no kao povjesničar želim i moram reći, kada me se već pita o temi, kako pozdrav “Za dom spremni” nije „stari narodni pozdrav“. Danas ga Hrvati masovno koriste i on je postao poklič obrane protiv velikosrpske agresije”,istaknuo je Mr. sc. Stjepan Lozo za Hrvatski tjednik komenntirajući napade koji je izazvao intervjuu s predsjednicom.

> Dvostruki kriteriji: Andrej Plenković nakon pobjede na izborima 2016. dao je intervju za Hrvatski tjednik, a sada kritizira predsjednicu

> Predsjednica Grabar-Kitarović najavila kandidaturu za novi mandat, a o krađi 40.000 referendumskih potpisa GI Narod odlučuje ističe: ‘Postupak nije bio razvidan i to ostavlja sumnju’

“Naravno da su Vaša pitanja i legitimna i legalna. Nasuprot tome, jasno je kako pozicije onih koji na taj način osporavaju Vaša pitanja nisu demokratske. Gospođa Grabar Kitarović dobila je plus u mojim očima time što je dala intervju upravo Hrvatskom tjedniku, iako su, mislim, pitanja za ovu jedinstvenu prigodu bila odveć kapriciozna.

Nemam namjeru braniti gospođu Grabar Kitarović, no kao povjesničar želim i moram reći, kada me se već pita o temi, kako pozdrav “Za dom spremni” nije „stari narodni pozdrav“. Danas ga Hrvati masovno koriste i on je postao poklič obrane protiv velikosrpske agresije.

A to je u velikoj mjeri bio i do 1945., te gotovo u cijelosti i 1991. godine. I po svom značenju nije sporan. Poznati su mi pokazatelji koji ukazuju da je kod reafirmacije ovog pozdrava neprijatelj „dao ruke“, no danas je korištenje pokliča „Za dom spremni“ već postalo i pitanje dišpeta iako ne znamo kako će sve to skupa dalje ići. Molim lijepo, nismo sami u dućanu.

Pri tome ne trebamo naročito respektirati sve ove koji se danas protiv toga javljaju, to su uglavnom trećerazredni igrači i njih Republika Hrvatska može premostiti. Međutim, ako po tom pitanju na hrvatska vrata pokucaju prvorazredni igrači, stvarni svjetski moćnici o kojima bitno ovisi budućnost hrvatske države, e onda ćemo vidjeti. I Tuđman je branio svoje riječi iz “Bespuća povijesne zbiljnosti”, dok mu u ured u Zagrebu nisu došli predstavnici jedne od najutjecajnijih organizacija na svijetu. Onda je, makar na vrhuncu moći, u tišini dao tiskati novo izdanje knjige bez spornih riječi.

Također, moram reći kako je povijesno neistinita tvrdnja da Pavelić nije ništa prepustio Italiji, jer je to već prije njega napravio netko drugi. Ukratko, Rapalski ugovor potpisan 1920. godine Italiji je prepustio Istru, gradove Rijeku i Zadar te otoke Cres, Lošinj i Lastovo. Pavelić 18. svibnja 1941. godine potpisuje Rimske ugovore koji idu daleko iznad Rapala. Od teritorija Banovine Hrvatske Pavelić Italiji prepušta Kastav, Sušak, Bakar, veliki dio Gorskog kotara, otok Krk, Rab, Nin i sve zadarske otoke, Biograd, Benkovac, Kistanje, Vodice, Skradin i Šibenik, Kornate i sve šibenske otoke, Primošten, Rogoznicu, Marinu, Trogir, Kaštela i Split, zatim otoke Šoltu, Drvenik, Vis, Korčulu, Mljet i onda Konavale istočno od Ćilipa, a, napose i Boku kotorsku. O tome šire i podrobnije podatke svatko može dobiti u mom rad u “Problematika pomorstva NDH do Rimskih ugovora”, dostupnom u sveučilišnim knjižnicama.”, istaknuo je Lozo.

Podsjetimo, ni nakon gotovo dva tjedna ne jenjavaju napadi na Hrvatski tjednik i na samu predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović zbog intervjua. Sada se pozorno izučava svako postavljeno pitanje i svaki Predsjedničin odgovor i podjednako se izlažu bespoštednoj kritici. Predsjednicu se kritizira zato što je objavila kandidaturu i uopće dala intervju Hrvatskom tjedniku koji je, po njihovim riječima fašistički, proustaški, filoustaški, desničarski, ekstremistički, šovinistički, opskurni…

Iz tog razloga je Hrvatski tjednik kontaktirao nekoliko uglednih hrvatskih povjesničara pitajući ih je li uistinu legitimno postaviti pitanja iz intervjua Predsjednici ili bilo kojemu političaru. Objavljujemo pitanja koja je tjednik uputio hrvatskim povjesničarima:

Jesu li legitimna pitanja koja sam postavio hrvatskoj predsjednici i ima li u njima išta fašističko, ekstremističko i desničarski, za što nas sada histerično optužuju i napadaju?

Jeste li pitali povjesničare gdje su kosti 83 tisuće žrtava u Jasenovcu za koje ne postoji ni jedan znanstveno provjerljiv dokaz?

Je li normalna situacija u kojoj je pozdrav pod kojim je branjen Vukovar neprihvatljiv, a simbol pod kojima je ubijan, sravnjen i okupiran, zvijezda petokraka, prihvatljiv?

Je li normalna Hrvatska u kojoj je zapovjednik obrane Vukovara T. Merčep u tamnici, a okupacijski gradonačelnik V. Stanimirović na slobodi uživa sve povlastice?

Nije točno da je Pavelić predao pola Hrvatske Talijanima, on ja potpisao zatečeno stanje, a neko drugi prije njega dao je ta područja Italiji, Vašu Rijeku, moj Zadar…?

Ako Pavelića proglašavamo izdajnikom zbog predaje teritorija Italiji (iako ga je formalno on prvi i vratio Hrvatskoj, a ne Zavnoh), nije li Josip Broz najveći izdajnik jer je trajno oteo Hrvatskoj teritorije i dao drugima?

Jesu li Jugoslavija i komunizam predstavljali zločin nad hrvatskim narodom?

Kakve u vama osjećaje izazivaju djevojačke pletenice iz Hude jame?

Imaju li pravo na grob Mile Budak i njegova okrutno ubijena kći Grozda?

* Mišljenja iznesena u kolumnama i komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.