MUP poručuje da su tvrdnje o monopolu i poskupljenju registracija vozila – neutemeljene!

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u ponedjeljak je priopćilo da je djelatnost Centra za vozila Hrvatske uređena u skladu s Ustavom i pravilima koje reguliraju tržište te da tehnički pregledi nisu poskupjeli.

>Registracija vozila: Zahvaljujući Božinoviću više novaca za privatnu tvrtku – građanima neke usluge skuplje do 3 puta?

Nakon tvrdnji da je Centru za vozila proširen monopolistički položaj u MUP-u ističu da je tehnički pregled i registracija vozila djelatnost koju je zakonodavac, zbog sigurnosti prometa na cestama, uveo kao zakonsku obvezu te se smatra djelatnošću od općeg interesa, a postojeći sustav tehničkih pregleda i registracije uveden je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama iz 1992. i ustrojen po uzoru na njemački sustav koji je prihvaćen i kao europski model.

“Napominjemo da se i do sada u više navrata dovodilo u pitanje zakonitost odredbi kojima je MUP prenio javnu ovlast za obavljanje poslova tehničkih pregleda na Centar za vozila i HAK. Dosadašnji postupci koji su tim povodom pokretani nedvojbeno su potvrdili da su netočne i pravno neutemeljene tvrdnje kojima se poslove tehničkih pregleda vozila svrstava u tržišne poslove, pri čemu se navodi da u ovim poslovima postoji nedopušteni monopol”, navode u MUP-u.

>Registracija vozila: Kako posluje privatna tvrtka na koju je ministar Božinović prenio javne ovlasti i omogućio joj veću zaradu?

Ističu da je to potvrdila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja rješenjem od 23. svibnja 2017. te Ustavni sud Republike Hrvatske rješenjima od 20. rujna 2000. i 19. prosinca 2017.

U prilog tome navode i “očitovanje ministra unutarnjih poslova od 13. veljače 2017.” (Vlahe Orepića) “kojim se napominje da se kod obavljanja tehničkih pregleda vozila ne može raditi o gospodarskoj djelatnosti, jer se u stanicama za tehnički pregled vozila ne prodaju usluge potrošačima niti se sklapaju obvezno-pravni poslovi”.

“Na kraju još jednom ističemo da je osnovni razlog zbog kojega se išlo u ove zakonske izmjene pojednostavljenje postupka registracije vozila, odnosno obavljanja svih poslova vezanih za registraciju vozila na jednome mjestu. Na ovaj način policijske uprave i postaje su se rasteretile od ovih poslova i mogu se više posvetiti drugim poslovima iz svoje nadležnosti. Također, posebno ističemo i pozitivnu reakciju građana na ove izmjene, odnosno smanjenje vremena koje građani moraju utrošiti da bi obavili ove poslove”, kažu u MUP-u.

>TIH o registraciji vozila: Koje će se uštede postići prijenosom javnih ovlasti na privatnu monopolističku tvrtku?

U opširnom priopćenju objavljenoj na MUP-ovoj internetskoj stranici (https://www.mup.hr/novosti/5275/tehnicki-pregledi-bez-poskupljenja) navodi se i da uz Centar za vozila Hrvatske d.d. poslove tehničkih pregleda i registracije vozila, na osnovi MUP-ova odobrenja trenutno obavlja još 41 pravna osoba, u čijem sastavu posluju stanice za tehnički pregled.

Ističu kako je naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama jednaka na cijelom teritoriju Republike Hrvatske te da ona nije rasla, kao i da se dio zarade koji pripada Centru za vozila i Hrvatskom autoklubu izdvaja za prometnu preventivu.

“Štoviše, novine su popraćene i smanjenjem određenih troškova pa je odsad prva registracija osobnog automobila jeftinija za 202 kune (zbog ukidanja obveze tehničkog pregleda za nova vozila), troškovi promjene vlasništva su manji 49,48 kuna plus ušteda od 50 kuna zbog ukidanja ovjere ugovora kod javnog bilježnika. Produženje važenja prometne dozvole radi popunjenosti je jeftinije 39,48 kuna dok je cijena produženja važenja prometne dozvole u stanicama za tehnički pregled, kao što je već objašnjeno, ostala ista – 92,24 kune. Usto od 1. siječnja je ukinut porez od pet posto na promjenu vlasništva i uvedena je pristojba koja će prosječno biti 50 posto manja u odnosu na porez”, stoji u priopćenju.

Ponavljajući da je “suština ove reforme obavljanje svih poslova koji su povezani s registracijom vozila na istome mjestu”, MUP iznosi podatak da je prije zakonskih izmjena kada su se “pojedini poslovi mogli obaviti i u stanicama za tehnički pregled i u policijskim upravama i postajama”, takvu mogućnost koristio iznimno mali broj građana, u prošloj godini tek 0,66 posto.

“Kada se analiziraju takve brojke, a vodeći se načelom ekonomičnosti poslovanja MUP-a, očito je da nije bilo u interesu zadržati posebna radna mjesta u svih 20 policijskih uprava i 102 policijske postaje u RH, a kako bi se osigurala usluga za svega 0,6 posto njezinih korisnika”.

“Treba spomenuti da su tehnički pregledi vozila na sličan način uređeni u brojnim europskim zemljama (npr. Savezna Republika Njemačka, Republika Irska, Švedska, Finska, i dr.) te da je sustav tehničkih pregleda u RH jedan od boljih u Europi”, kažu u MUP-u.

Službeno se to u odluci o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehničke preglede vozila koju donosi ministar policije zove ”poslovi koji prethode registraciji i produljenju valjanosti prometne dozvole – uvid odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste)”.

A cijena koju vlasnik vozila plaća pri produljenju registracije godišnje je 57,65 kuna. Potom za ovjeru prometne dozvole treba platiti još 57,65 kuna. Dakle ukupno 115,3 kune za nekoliko minuta posla službenika na šalteru Stanice za tehnički pregled (STP), na koje je MUP od 1. siječnja 2018. prenio sve javne ovlasti koje se tiču registracije vozila. Do tada su mogle samo produljivati prometne dozvole, dok ih sada prvi put mogu izdavati, obavljati prijenos vlasništva, odjavljivati…

U Hrvatskoj STP-a ima 159 i u vlasništvu su 41 različite privatne tvrtke. Centar za vozila Hrvatske (CVH) krovna je organizacija za tehničke preglede te tehničku i stručnu podršku svim STP-ovima, ali i sama je vlasnik ili suvlasnik brojnih STP-ova. Stručni nadzor nad STP-ovima, pak, obavlja Hrvatski autoklub (HAK). Zbog čega se u STP-u plaća produljenje registracije 11,3 kune, a na policiji se ovjera prometne dozvole plaćala 5 kuna i produljenje do 1. siječnja 2018. moglo se obaviti za samo 5 kuna.

U STP-u je produljenje registracije, koje se i do sada moglo napraviti, zaista bilo brže obaviti nego još ići na policiju i uštedjeti 75 kuna. Pa je tako to obavilo oko 1,832.000 vlasnika vozila od ukupno oko 1,85 milijuna, koliko ih je lani produljilo registraciju auta u Hrvatskoj.

Neki nisu znali, ali najviše ih je svjesno platilo više kako bi izbjeglo dodatan odlazak u policiju često i na drugi kraj grada.

Slična je situacija i kod promjene vlasništva rabljenog vozila. Sam prijepis vlasništva rabljenog auta na svoje ime se do Nove godine u policiji plaćao 50 kuna (35 kuna za izdavanje nove prometne dozvole i 15 kuna biljega), a od 2018. se to obavlja isključivo u STP-ima i ondje se plaća 122,3 kuna (izdavanje nove prometne dozvole 64,65 kuna i provjera dokumentacije koja se naplaćuje 57,65 kuna).

Samo od naknada za provjeru dokumenata i ovjeru prometne dozvole od vlasnika vozila STP-i su na oko 1,834.000 produljenja registracija tako uprihodili oko 211,460.200 kuna (115,3 kn po vozilu). Za tehničke preglede vozila, koji za vozilo B kategorije stoji 326,84 kn (benzinci) i 330,61 kn (dizelaši), STP-i imaju ogromne prihode. Primjerice, u 2016. je obavljeno 1,528.119 redovnih tehničkih pregleda vozila B kategorije, pa uzmemo li da je prosječni stajao 328 kuna, od toga su STP-i prihodili 501,223.032 kn. Ukupno je to 712,683.232 kune, a kad se tu dodaju i tehnički pregledi za ostalih 482.053 vozila obavljenih 2016. kao i drugih prihoda poput skupih naknada koje ubiru od naplate za naknadu za okoliš i naknade za ceste, dolazimo do prihoda većih od milijarde kuna.

Od toga država uzme 25 posto PDV-a, a ostalo dijele vlasnici STP-a, CVH, Hrvatski autoklub (HAK) i MUP. Stanice za tehnički pregled zadržavaju 78% tog prihoda, CVH od prihoda svih 159 STP-a u Hrvatskoj dobiva 8,9%, a HAK 5,1%, dok MUP-u za prometnu preventivu ide 8%.

Privatna tvrtka Centar za vozila Hrvatske godišnje uprihodi 500 milijuna kuna

Centar za vozila Hrvatske je privatna tvrtka s 1123 zaposlena, koja je od 1993. godine kao sljednica istoimene državne tvrtke, osnovane 1971. godine, odlukom tadašnjeg ministra policije Ivana Jarnjaka privatizirana te su joj dodijeljene javne ovlasti u smislu provođenja tehničkih pregleda i registracije vozila.

Jedan od direktora bio je i bivši ministar policije, Jarnjakov nasljednik Ivan Penić, navodi Večernji list. Kao krovna stručna organizacija uz HAK, preko stanica za tehnički pregled (STP) obavlja tehničke preglede vozila i njihovu registraciju te svim STP-ovima pruža tehničku i stručnu podršku.

Vremenom su STP-i od policije, ali i prorezne uprave (ubiranje godišnjeg poreza na automobile, plaćanje upravne pristojbe pri prijenosu vlasništva automobila) dobivale sve više ovlasti, da bi od 1. siječnja 2018. policija izvršila potpuni “outsourcing” djelatnosti vezanih uz tehničke preglede i registracije vozila.

Prihodi i dobit CVH iz godine u godinu rastu.

U 2016. je CVH imao prihode od 517,744.000,00 kuna i neto dobit od 33,371.770,82 kn. Temeljni kapital tvrtke je lani s 86,774.400,40 kuna povećan na 118,410.900,00 kuna, a podijeljen je u 3013 redovitih dionica na ime, a nominalni iznos svake dionice iznosi 39.300,00 kuna. Dionice nisu ponuđene na burzi, a društvo ima samo osam dioničara.

Najveća dioničarka na dan 31.12.2016. (posljednje javno izvješće) bila je Jadranka Lozić, supruga preminulog Stipe Lozića Baškarada, koji je bio direktor društva u koje je stigao iz MUP-a, gdje je bio šef tehničkih pregleda vozila, navodi Večernji list. Jadranka Lozić ima 27,22% udjela (820 dionica vrijednih 32,226.000 kuna), a odmah iza nje je Ida Laić sa 26,09% (786 dionica vrijednosti 30,889.800 kuna pa slijede još dvije žene, Gojana Babovac (19,05%) i Sanja Lozić (10,75%). Mladen Ajduk ima 7,9% dionica, Filip Lozić 5,01%, Siniša Zajec 3,92%, Zinajda Stuhne 0,03%, koliko i Ivan Babovac. Predsjednik uprave CVH je Davorin Pavlović, nekadašnji djelatnik MUP-a, koji je bio jedan od direktora i vlasnika tvrtke Soboli, u kojoj je direktor i suvlasnik bio i Tomislav Karamarko, piše Večernji list. Soboli je nakon spajanja s nekoliko tvrtki i preimenovanja istih u Intel-plan danas u sastavu CVH-a.