“Škole imaju dovoljno radnih dana za nadoknadu, nema potrebe za radnim subotama, a u slučaju da nemaju dovoljan broj dana, propisana je procedura i nema potrebe za ikakvim uputama MZOS-a”, ističu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta dodajući da su ravnatelji odgovorni za organizaciju rada škola.
Iznimno, u posebnim okolnostima koje nije bilo moguće predvidjeti i planirati godišnjim planom i programom, škola može odstupiti od rokova utvrđenih tom odlukom, o čemu odlučuje MZOS na zahtjev škole i ureda državne uprave u županiji, odnosno ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove obrazovanja, dodaju u MZOS-u.
Ako škola ne ostvari nastavni plan i program/strukovni kurikulum i propisani broj nastavnih tjedana, nastavna se godina može odlukom ureda državne uprave u županiji ili uredu Grada Zgareba nadležnog za obrazovanje, uz prethodnu suglasnost MZOS-a, produljiti i nakon završetka školske godine, odnosno nakon 10. lipnja 2016. za većinu učenika ili 17. svibnja 2016., kada završava nastava za maturante.
I sindikalci tvrde da se dani u štrajku mogu nadoknaditi bez problema
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenihu srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec smatra da se sati provedeni u štrajku mogu nadoknaditi u sklopu redovno predviđenih nastavnih dana, a ravnatelji koji će organizirati nastavu subotom trebat će je dodatno platiti.
S time se slaže predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem koja kaže da će svaka škola postupiti individualno, ali informacije s terena pokazuju da štrajk nije narušio nastavni proces niti će se zbog njega morati raditi neke velike preraspodjele ili produljenja nastave, a naročito ne rad subotom.
Šprem napominje da su neki ravnatelji izlazili s prijedlozima o nadoknadi nastave subotom, na što je njezin sindikat upozorio kako je to najskuplja varijanta za koju ravnatelji moraju preuzeti odgovornost.
“Kolektivnim ugovorom propisano je pravo da se za rad subotom osnovna plaća zaposlenika uvećava za 25 posto, a za prekovremeni rad 50 posto”, napominje Šprem dodajući kako ne vjeruje da će za tim biti velike potrebe.
“Ravnateljima i školskim odborima ostaje na raspolaganju nekoliko varijanti. Većinom će se ti sati uspjeti nadoknaditi i uklopiti u redovni kalendar, koji ima savim dovoljan broj nastavnih dana i tjedana. Ponegdje će škole one dane koje su unaprijed definirale kao nenastavne možda pretvoriti u nastavne, pa će umjesto kulturnih i sportskih manifestacija imati nastavu”, kaže Šprem.
Škole će nadoknadu sati prilagođavati svom planu i programu
Univerzalnog recepta nema jer odaziv štrajku nije bio u svakoj školi isti, pa će i nadoknadu tih dana različito organizirati. Svaka je škola izradila svoj godišnji plan i program u sklopu kojega će odraditi i sate provedene u štrajku, a roditelji i učenici od svoje će škole dobivati informacije o tome.
Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec napominje pak da je “čisto matematički” jasno kako će neke škole, u kojima je štrajk trajao šest dana, kao i pojedina razredna odijeljenja, ipak morati nadoknaditi nastavu subotom.
“Minimum od 175 nastavnih sati mora se odraditi, a kako će to pojedine škole izvesti ovisi o njima, o broju sati koji im nedostaje, ali i broju učenika koji nisu tijekom štrajka dolazili na nastavu. Primjerice, u nekoj će školi od ukupno 21 razrednog odijeljenja, tri odijeljenja trebati nadoknadu sati, a to nemaju kad odraditi nego subotom”, kaže Hitrec.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
