Čelnici 28 zemalja-članica EU-a konačno su postigli dogovor o tome koji će ljudi biti predloženi na vodeće funkcije EU-a u nadolazećem mandatu. Za novu predsjednicu Europske komisije predložena je Nijemica Ursula von der Leyen, za predsjednika Europskog vijeća Belgijac Charles Michel, za predsjednicu Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, a za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borrell, objavio je predsjednik Euroskog vijeća Donald Tusk.
Zanimljivo je da među njima nije hrvatski premijer Andrej Plenković. Iako su mediji nagađali da su čelnici iz novih zemalja članica, poput hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa, također mogući kandidati za ključnu poziciju Komisije, njihova su se imena prestala navoditi još u ponedjeljak.
Plenković se vodi osobnim interesima i za stolom EU-a?
Tko su političari koji su predloženi na vodeće funkcije u EU?
Karijera prije svega
Premijer Andrej Plenković nizom je poteza, od dovođenja korupcijom opterećenog HNS-a na vlast, preko ratifikacije Istanbulske konvencije i prihvaćanja Marakeškog sporazuma, do pokušaja kočenja izgradnje LNG-terminala na Krku, pokazao kako svojem karijerizmu podređuje interese stranke.
Mediji su upravo Plenkovića spominjali u kontekstu izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da su za neuspjeh pregovora krivi pojedini lideri iz redova europskih pučana koji svoje osobne ambicije stavljaju ispred općeg interesa, prenio je Euroactiv.
“Naš kredibilitet je duboko narušen. Taj je neuspjeh ukorijenjen u podjelama i ponekad povezan s osobnim ambicijama koje nisu imale razloga biti na stolu”, rekao je Macron, dok su mediji objasnili da ta izjava usmjerena upravo na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
To bi značilo da je premijer Plenković na sastanku iza zatvorenih vrata oponirao i njemačkoj kancelarki Merkel i francuskom predsjedniku Macronu, koji se zalažu za socijaldemokrata Timmermansa kao predsjednika Komisije.
Izvori koji su bliskiji Plenkoviću na te tvrdnje za Večernji list odgovaraju da je istina da se Plenković “žestoko bori”, ali nije istina da se bori za sebe i osobne interese.
Neuspjeh na europskim izborima
Ovo je još jedan u nizu neuspjeha Andreja Plenkovića.
Podsjetimo, loš izborni rezultat HDZ-a od samo 22,72 posto na europskim izborima, potaknuo je sve jače nezadovoljstvo unutar stranke trenutnim vodstvom.
Glavni HDZ-ov analitičar Robert Kopal priznao je da su nezadovoljni.
“Rezultat od 4 mandata nije zadovoljavajući, očekivali smo više. Ja kao voditelj kampanje jesam dio odgovornosti”, rekao je nakon izbora.
“HDZ ni po kojem scenariju nije trebao biti ispod 26 posto”, dodao je.
Davor Ivo Stier također je bio jasan po ovome pitanju.
“HDZ je doživio neuspjeh, biračko se tijelo podijelilo, puno tradicionalnih birača izašlo je na izbore, ali nije glasalo za HDZ. Stranku i biračko tijelo potrebno je ujediniti, to je moja misija i u tome ću uspjeti. Kandidat za predsjednika HDZ-a? Zašto ne? Ali precizan odgovor dobit ćete kada dođe vrijeme unutarstranačkih izbora”, poručio je Stier nakon izbora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
