Nakon cenzure znanstvene rasprave o Covidu, Faktografu smeta i znanstveni rad o Jasenovcu

U svom najnovijem cenzorskom dekretu Faktograf se obrušio na hrvatske matematičare Nikolu Banića i Nevena Elezovića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i njihov znanstveni članak o TVOR-u, matematičkoj metodi koja jasenovački popis dovodi u sumnju.

Pri tome Faktograf kao jedan od argumenata protiv matematičke metode kojom su Banić i Elezović dekonstruirali popis žrtava u jasenovačkom logoru, navodi činjenicu da se diskrepancija u godinama rođenja logoraša može uočiti i u popisima žrtava drugih sličnih stratišta u Njemačkoj i (današnjoj) Poljskoj.

Faktograf isto tako priznaje da je skupljanje popisa žrtava otežano povijesnim okolnostima, no da zaključi kako se zbog toga upravo ne treba gledati popis žrtava kao potpuno točan i konačan, Faktograf to pokušava koristiti kao dokaz protiv matematičke metode Banića i Elezovića.

Faktograf nagađanja uzima kao činjenice, raspitivao se kako se povlači članak

Kako smo pisali, u respektabilnom znanstvenom časopisu IEEE Access iz STEM područja je objavljen znanstveni članak koji opisuje metodu Total Variation Outlier Recognizer (TVOR). Članak je prošao međunarodnu stručnu recenziju i struka ga je pozitivno ocijenila.

Narod.hr pisao je o ovoj metodi u dva navrata u veljači, dakle prije deset mjeseci, da bi Faktograf oba članka, TVOR: Objavljen znanstveni članak o matematičkoj metodi koja jasenovački popis dovodi u sumnju te Dr. sc. Elezović: Službeni popis jasenovačkih žrtava duboko je kompromitiran označio kao netočna.

Faktograf manipulativno optužuje Banića i Elezovića za manipulaciju u članku naslovljenim “Hrvatski matematičari zgrozili uredništvo IEEE Accessa manipulacijama popisom žrtava Jasenovca”.

Naime, kako Faktograf i sam priznaje na kraju ovoga članka, ne postoji razlog zašto bi se ovaj znanstveni rad Banića i Elezovića povukao, jer kako urednik ističe: “nije bilo tehničkog obrazloženja za službeno povlačenje, prema smjernicama COPE”. Urednik je to istaknuo nakon što su se iz Faktografa, kako pišu obratili “uredništvu IEEE Accessa i upitali ih što je potrebno za povlačenje takvog jednog članka”.

Faktograf ne polemizira oko činjenica u znanstvenom radu nego s izrečenim tvrdnjama u tv emisiji

Faktograf svoj tekst započinje napadanjem, ne znanstvenog rada, već polemiziranjem što je to povijesni revizionizam o čemu je Elezović govorio u emisiji Budnica – ne u znanstvenom radu.

“Kada govorimo o netočnostima iz ovog nastupa, važno je napomenuti da već u 9. minuti videa, Elezović poriče da je moguće uopće diskutirati s “matematičkim istinama“, a samu znanost povijesti reducira na iznošenje mišljenja”, piše Faktograf te u nastavku optužuje Elezovića kako tvrdi da ne diskusija ne postoji iako su sami Elezović i Banić u obliku predobjave na portalu arXiv objavili svoj odgovor na Ornikov komentar, odnosno sudjeluju u diskusiji o znanstvenom radu.

Faktograf svoju komentar temelji na Elezovićevoj izjavi o “matematičkim istinama”, odnosno objašnjenju da o njima ne postoji diskusija. Faktograf tu izjavu izvlači iz konteksta te pogrešno “matematičke istine” izjednačuje sa znanstvenim radom. Naime, Melkior Ornik iz Laboratorija za koordiniranu znanost Sveučilištu u Illinoisu, Urbana-Champaign, na kojega se poziva na Faktograf ne dovodi u pitanje matematičku metodu, koja sama po sebi nije sporna nego postavlja teze – ne dokaze, o mogućnostima diskrepancije u podacima o godištu žrtava u Jasenovcu u usporedbu s drugim koncentracijskim logorima.

Koji je smisao Faktografovog pozivanja na Ognjena Krausa?

Faktograf u nastavku spominje i pismo “dvadesetak istraživača iz područja humanističkih znanosti, primarno povjesničara s ovih prostora”, među kojima su “Ognjen Kraus, koordinator Židovskih općina u Hrvatskoj te Ivo Pejaković, ravnatelj Spomen-područja Jasenovac”.

“U samom članku o TVOR metodi Elezovića i Banića, govori se o “zatvorenicima” ovog konc logora, a ne o njegovim žrtvama, ističu povjesničari. Nadalje, autori TVOR-a potpuno ignoriraju povijesni kontekst nastanka spiska, pogotovo činjenicu da su ustaške vlasti uništavale arhive vezane za Jasenovac”, navodi Faktograf.

Dakle, ponovno vidimo da Faktograf, odnosno novinarka, a ne znanstvenica Ana Benačić nije uočila činjeničnu pogrješku u znanstvenom radu Banića i Elezovića, već ih optužuje za krive vrijednosne sudove u vidu zatvorenika – žrtava. Isto tako, zanimljivo je da za Benačić činjenica da su arhivi uništavani – ne dovodi u pitanje točnost postojeći popis žrtava Jasenovca, ali zato ista činjenica iz samo njoj poznatih razloga automatski onemogućuje mogućnost revizije odnosno analize postojećeg popisa žrtava Jasenovca.

“Popis žrtava Jasenovca prikupljen je u rasponu od 72 godine, a godine rođenja žrtava često je bilo teško rekonstruirati, jer su cijele obitelji i sela stradala”, pojašnjavaju potpisnici pisma, zaključujući da bi ova činjenica mogla “objasniti veći broj okruglih godina rođenja koje završavaju s nulom, budući da su vjerojatno zaokruženi zbog nedostatka preciznih informacija”, citira Benačić već spomenuto pismo potpisnika koji tek nagađaju zašto je matematička metoda kojoj nemaju što prigovoriti dala ogromna odstupanja u godištu žrtava.

Ornikov komentar i Faktografovo dopisivanje s urednikom

“Ljudi naravno nisu znali točne godine rođenja žrtava”, prenosi Faktograf Ornika, “pa bi je ili zaokružili na najbliže desetljeće (čime je objašnjena 0) ili zaokružili dob smrti na najbliže desetljeće. Kako je najveći broj zarobljenika umro upravo 1942. godine u usporedbi s drugim godinama, to objašnjava zašto godine rođenja završavaju na 2”.

“Taj spisak ima više od polovice ljudi koji su rođeni 1900. godine. Naravno, autori TVOR-a ne spominju taj popis kada su u pitanju šiljci”, dodaje Ornik, kazavši da ne smatra ni da je ovaj spisak maliciozno falsificiran, već se naprosto radi o različitim postupcima prikupljanja podataka.

Ana Benačić, koja nije ni povjesničarka ni matematičarka, u nastavku sebi daje za pravo ocjenjivati kako je Ornikovo objašnjenje “jednostavno i plauzibilno” te potom nastoji diskreditirati znanstveni rad zbog spominjanja, kako Benačić optužuje, “notornog falsifikatora povijesti Romana Leljaka”.

Konačno, nakon pritiska 20-ak potpisnika i Faktografa, uredništvo je odgovorilo zašto ipak nije povuklo članak, iako je izjave Banića i Elezovića izvan znanstvenog rada nazvao “odvratnim”

“Iako ja i urednici IEEE Accessa smatramo da su naknadne komunikacije autora odvratne, nije bilo tehničkog obrazloženja za službeno povlačenje, prema smjernicama COPE. Komentar Melkiora Ornika rasvijetlio je potencijalne netočnosti metode predložene u izvornom članku i, kada se čita zajedno s izvornim člankom, daje potpuniju sliku statističke analize potrebne za takve skupove podataka. (…)

Činjenica da nismo preporučili povlačenje ovog članka ne bi smjela implicirati prihvaćanje namjere ili ponašanja autora, a prihvaćanje ovog rada nije potvrđivanje zaključaka koji nisu sadržani u radu.”, stoji u odgovoru uredništva Faktografa.

Dakle, iako uredništvo nije iznijelo decidirani zaključak o tome je li znanstveni rad Banića i Elezovića točan i pogrešan, Faktograf se postavio kao da je jasno da navedeni nisu dokazali nelogičnosti u popisu žrtava Jasenovca.