Nakon ‘Građanskog’, Rijeka želi uvesti i ‘Zdravstveni odgoj’: Podsjećamo što je bio prijedlog kurikula

nastavnik
Foto: Getty Images

Po uzoru na Građanski odgoj i obrazovanje, Grad Rijeka planira uvođenje Zdravstvenog odgoja kao izvannastavne aktivnosti u gradske osnovne škole, a tijekom 2022. godine započet će se s procedurom okupljanja stručnjaka koji bi sudjelovali na izradi programa, prenosi portal torpedo.media.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među temama koje se spominju kao dio tog predmeta su zdrave navike u smislu kretanja i pravilne prehrane, prevencija ovisnosti, vršnjačko nasilje koje bi se nadovezalo na sadržaje iz ‘Građanskog odgoja i obrazovanja’, reproduktivno zdravlje mladih i druge teme. Tematske bi se jedinice pripremale i razrađivale sukladno uzrastu, kako bi bile prilagođene učenicima od 5. do 8. razreda.

Tim stručnjaka za izradu kurikuluma činili bi predstavnici Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo, Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, Medicinskog fakulteta u Rijeci, Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, udruge civilnog društva te psihologinja jedne osnovne škole.

U svibnju 2023. planira se predstavljanje programa i priručnika, edukacija provoditelja trebala bi uslijediti u rujnu 2023. godine, a početak provedbe programa u riječkim osnovnim školama planira se u listopadu školske 2023./2024. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je zdravstveni odgoj i kakav sporan sadržaj nije prošao za vrijeme SDP-ove vlade?

Zdravstveni odgoj je obvezni kurikul uveden u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj odlukom ministra Jovanovića od 28. rujna 2012. Problematično je bilo to što je program izrađen i objavljen mjesec dana prije nego je uveden u škole, također nije postojalo neutralno stručno ocjenjivanje programa te javna rasprava o sadržaju te je u programu sporno promoviranje rodne ideologije.

Zbog svega je oformljena i Građanska inicijativa “Ne dirajte djecu!”, koja je u sklopu kampanje u Hrvatskoj organizirala niz predavanja Judith Reisman i upozoravala na negativan aspekt zdravstvenog odgoja.

Krajem prosinca 2012. HBK je tiskala i distribuirala informativni letak kojim jasno izražava svoje protivljenje zdravstvenom odgoju kako ga je zamislio tadašnji SDP-ov ministar, jer se time nije zadržala samo na izražavanju načelnog stava u medijima nego se učinio roditeljima dostupnim kratak izbor najupitnijih ideja iz udžbenika za zdravstveni odgoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vinko Filipović, tada novoizabrani v.d. ravnatelj NCVVO-a, je govorio kako “roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprječavati im dotok temeljnih informacija”:

“Zdravstveni odgoj ni na koji način nije se smjelo, po meni, politizirati i davati mu neke ideološke predznake jer je on u interesu djece i njihovog zdravlja, odrastanja, sprječavanja različitih vrsta ovisnosti, spolno odgovornog ponašanja, spolno prenosivih bolesti i svega ostalog što on obuhvaća.”, rekao je Filipović 2013. godine u središnjem Dnevniku HTV-a uz obrazloženje: “Vrlo često pozivanje na članak 63. Ustava i prava roditelja na odgoj se jednoznačno tumači. Naime, u obrazloženju Ustavnog suda između ostalog stoji da je odgovornost roditelja u smislu članka 63. stavak 2 Ustava ograničena pravom djeteta na potpuni i skladan razvoj njegove osobnosti. To ujedno znači da roditelji nemaju pravo držati djecu u neznanju i sprječavati im dotok temeljnih informacija i sadržaja važnih za potpun i skladan razvoj njihove osobnosti.”, zaključio je Filipović.

Četvrti osnovne o rodu i spolu, sedmi o homoseksualnosti, 3. srednje o transrodnosti

Kakav je Filipović kurikulum zdravstvenog odgoja branio govori i arhivirani članak lijevo orijentirane Slobodne Dalmacije, koja je 2012. godine objavila članak pod naslovom: “Petaši će učiti o masturbaciji, sedmaši o gay populaciji

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tom članku se isticalo kako će već u četvrtom razredu osnovne škole učenici učiti o znanstveno neutemeljenoj rodnoj ideologiji, pa su tako po tom kurikulumu trebali saznati razlike “između spola i roda te s tim povezane stereotipe”. “U petom će naučiti postupke primjene higijenskih uložaka i tampona, kao i objasniti masturbaciju kao sastavni dio ljudske spolnosti te učiti o pogrešnosti nekad raširenih vjerovanja o njezinoj štetnosti”, pisalo se.

U šestom razredu raspravljat će o načinu na koji pornografija prikazuje ljudsku seksualnost. Već u sedmom razredu moći će raspravljati o homoseksualnosti, odnosno pojmu seksualnih manjina i njihovu položaju tijekom povijesti, dok diskriminacija žena kroz povijest dolazi na red u prvom razredu srednje škole.

Govoreći o takvom zdravstvenom odgoju, Filipović koji je tada nadzirao stručnu skupinu za izradu novog programa zdravstvenog odgoja je ustvrdio: “Što se tiče dodatnih i za neke mogućih kontroverznih sadržaja, ponovit ću da je zdravstveni odgoj koncipiran na način da nudi samo znanstveno utemeljene informacije i ni na koji način ne sugerira vrijednosna svjetonazorska ili ideološka uvjerenja”.

Nadalje, prema tom programu, učenici su u trećem razredu srednje škole trebali “analizirati odredbe Deklaracije o seksualnim pravima Svjetske zdravstvene organizacije; usporediti medicinska, religijska i feministička stajališta o prekidu trudnoće, homoseksualnosti itd; opisati suvremene promjene vezane uz brak: porast razvoda itd; razlikovati pojmove transseksualnost, transrodnost”, a u četvrtom utvrđivati do tada stečeno “znanje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.