Nakon Kanade, problemi i u Irskoj: Hrvatsko iseljeništvo na izborni dan neće moći ostvariti svoje ustavom zajamčeno biračko pravo!

Foto: fah, Irishwikiuser / wikimedia commons Fotomontaža: narod.hr

Hrvatski građani koji se u vrijeme parlamentarnih izbora 5. srpnja zateknu u Irskoj, po svemu sudeći, neće moći glasati na izborima.

Za održavanje izbora u Irskoj, odnosno za otvaranje biračkog mjesta, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Dublinu zatražilo je suglasnost nadležnih tijela Irske, što je obveza za održavanje izbora.

Nadležna tijela za davanje odobrenja u Irskoj odgovorila su kako, s obzirom na mjere za sprječavanje širenja koronavirusa COVID-19 koje će biti na snazi 4. i 5. srpnja 2020. godine, tu suglasnost ne mogu dati, izvijestilo je hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

> Hrvati u Kanadi ogorčeni zbog nemogućnosti glasovanja na izborima: ‘Trebalo je čekati smirivanje situacije s koronavirusom’

>HDZ je u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja: Danas postoje svi preduvjeti za njegovo uvođenje

> Dr. sc. Milardović za Narod.hr o važnosti uvođenja dopisnog i e-glasovanja u ovom trenutku

> Tvrtko Krpina: Plenković je tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala je suprotno!

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske ostavilo je mogućnost da se još jednom preispita odluka nadležnih tijela u Irskoj, no ako se odluka ne promijeni do 19. lipnja 2020. godine izbori se neće moći održati.

U tom slučaju biračko pravo će se moći ostvariti u Republici Hrvatskoj ili u jednom od diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u svijetu u kojem se održavaju izbori, tako da izvrše aktivnu ili prethodnu registraciju najkasnije do kraja dana 24. lipnja 2020. godine.

Irska je nakon Kanade druga zemlja koja je odlučila ne dati suglasnost za organiziranje glasanja na hrvatskim parlamentarnim izborima zbog epidemije koronavirusa.

U Irskoj je na glasanje na parlamentarnim izborima 2016. izašla jedna osoba, dok ih je u Kanadi bilo ipak nešto više – njih 405.

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Irskoj je na birališta izašlo 102 birača.

Umjesto da se u uvjetima pandemije, građanima zbog njihove sigurnosti, kao i transparentnosti uvede dopisno i elektroničko glasovanje, vladajući HDZ, kao i oporbeni SDP tu mogućnost rezolutno odbijaju.

Podsjetimo, HDZ-ovo izborni programa iz 2016. godine navodi kako je plan: uvesti dopisno glasovanje na svim lokalnim, parlamentarnim i izborima za predsjednika/cu države te kako će uvođenjem i korištenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvoriti preduvjete za elektroničko e-glasovanje. U ovogodišnjem se programu za predstojeće parlamentarne izbore mogućnost uvođenja dopisnog i elektroničkog glasovanja ne spominje.

Hoće li s popisa 50-ak država u kojima su se ranije provodili izbori otpasti još neka, pouzdano će se znati nakon 20. lipnja.

Hrvatsko iseljeništvo se tretira kao građane drugog reda

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.

Hrvatski državljani izvan domovine imaju pravo glasa mogu glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i to u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, stoga su neki putovali i po stotinama kilometara kako bi konzumirali svoje ustavom zajamčeno biračko pravo.

Udruga U ime Obitelji jasno je utvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.

“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju prijeći i po 8 sati da bi mogli glasovati.

Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.

Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok je bivši ministar Kuščević tvrdio kako elektroničko glasovanje u Hrvatskoj nije moguće, iako su ga teleoperateri i HAKOM-a demantirali.

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.

“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je  da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je za Narod.hr Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.

Isto je istaknula i dr. Natalija Kanački:

“HDZ i SDP nisu dorasli izazovu da se u novonastalim okolnostima pandemije koronavirusa svim hrvatskim državljanima u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske omogući elektroničko glasovanje. Ne samo da je upitno na koji način ćemo mi u Hrvatskoj izaći na parlamentarne izbore i kakve će mjere biti na snazi, već i na koji način će glasovati naša dijaspora koja može ostati zarobljena u žarištima pandemije. Podsjećam da oni moraju prolaziti stotine i tisuće kilometara da bi došli do glasačkih mjesta.”, upozorila je i dodala:

“Podsjećam da smo 2014.g. i 2018.g. kroz referendumske inicijative tražili uvođenje dopisnog i/ili elektroničkog glasovanja. Još nam je svježe sjećanje na ukradeni referendum. Hoće li nam HDZ-SDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr