Narodna koalicija suglasna: Mesić će na parlamentarne izbore

Foto: Fah

Partneri u Narodnoj koaliciji su suglasni s pozivom Stjepanu Mesiću na aktivaciju u politici na listi Hrvatske stranke umirovljenika, izjavio je u Dnevniku 3 HRT-a predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razgovarao sam i s Milanovićem i s Vrdoljakom i s Beljakom te su se suglasili da Mesić bude na listi u I. izbornoj jedinici te da pomogne dobiti parlamentarne izbore. Mesić je naš umirovljenik, bez obzira kolika mu je mirovina. Aktivan je, mi promoviramo cjeloživotnu aktivnost i on je pravi primjer za to. Svojim iskustvom, svojom političkom retorikom i vještinom može pomoći, kazao je Hrelja.

Mesić u ovoj zemlji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ili ga ne vole ili ga vole. Poštuju njegovu političku ulogu, a on ima dovoljno motiva i energije da kvalitetno odradi ove izbore, smatra.

Hrelja je rekao kako mu je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak potvrdio kako je s SDP-om pao dogovor na način da su i jedna i druga strana malo popustili. Narodna koalicija ostaje kompaktna, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednji predsjednik SFRJ

Podsjetimo, Stjepan Mesić bio je posljednji predsjednik Jugoslavije (u kolovozu 1990. izabran je za člana Predsjedništva SFRJ), položaja kojeg je do smrti držao diktator Josip Broz Tito. Dok danas Josipu Brozu bivši predsjednik Jugoslavije i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić drži i govori hvalospjeve, u to vrijeme Stjepan Mesić ga se itekako odricao, kao i cijelog komunističkog sustava.

Vremenom, Mesić se kao bivši član Saveza komunista i komunistički zastupnik u Saboru još 60-ih, umnogome vratio na početne položaje kojih se vjerojatno nikada nije zaista ni odrekao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudjelovao je u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1989., 1990. bio je glavni tajnik, a 1991.–92. predsjednik Izvršnog odbora stranke.

Bio je predsjednik Zastupničkoga doma Sabora 1992.–94., kada je smijenjen s dužnosti nakon razlaza s HDZ-om. Osnovao je Hrvatske nezavisne demokrate (HND), kojih je bio predsjednik. Nakon rascjepa u HND-u 1997. s većinom članstva ulazi u Hrvatsku narodnu stranku (HNS). Bio je izvršni potpredsjednik HNS-a i predsjednik zagrebačke gradske organizacije.

Kad je Franjo Tuđman umro u prosincu 1999. godine, Mesić je u drugom krugu glasovanja na predsjedničkim izborima izabran za hrvatskog predsjednika (veljača 2000.). Ponovo je izabran za predsjednika u siječnju 2005. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za tu službu predsjednika Jugoslavije Mesić i danas dobiva iz Srbije mirovinu.

Hrvatski je sabor u svibnju na prijedlog Mosta izglasovao zakonske izmjene kojima Mesić od 1. lipnja ostaje bez trajnog prava na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok na teret državnog proračuna i dalje ostaje osiguravanje njegove fizičke zaštite.

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata odmah je najavio da će od Ustavnoga suda zatražiti mišljenje o izmjenama Zakona o posebnim pravima predsjednika nakon isteka mandata. “Idem akcijom prema Ustavnom sudu jer su izmjene protuustavne”, rekao je Mesić na konferenciji za novinare. Ukidanje te povlastice jako ga boli rabeći svaku prigodu govoriti o njoj i tvrdeći da je preko tog ureda pomagao hrvatskom gospodarstvu.

Optužba za veleizdaju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatsko nacionalno etičko sudište sudište optužilo je i 18. travnja 2015. jednoglasno etički osudilo Stjepana Mesića zbog veleizdaje Hrvatskih nacionlnih interesa jer je primjerice kao zastupnik u Saboru SR Hrvatske, iznimno žestoko progonio hrvatske znanstvenike i kulturne djelatnike koji su potpisali Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, što je u prvoj polovici 1990-ih kao visoki državni dužnosnik Republike Hrvatske međunarodno kompromitirao Hrvatsku kad je tijekom javnih okupljanja u hrvatskom iseljeništvu držao proustaške govore i pjevao ustaške pjesme, u proljeće 1994. kao Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskog sabora sudjelovao u pokušaju izvođenja državnog udara, te je od tada sudjelovao u pokretanju i daljnjim konstruiranju lažne optužnice protiv države Hrvatske za počinjenje navodnog udruženog zločinačkog pothvata te što je 1998. bio svjedok protiv Republike Hrvatske pred ICTY u Den Haagu, a u razdoblju od kad je bio predsjednik Republike Hrvatske (2000.-2010.) bio je jedan od glavnih promicatelja optužbe protiv Hrvatske….i dr.

U Haagu je izrekao nekoliko neistinitih činjenica, među kojima je ključna polazna neistina da su se Slobodan Milošević i dr. Franjo Tuđman na Sastanku u Karađorđevu navodno dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine, te potom izvršili agresiju i najteže ratne zločine.

Upitna je i Mesićeva predaja Brijunskih prijepisa dok je bio predsjednik.

> Vesna Pusić, Stjepan Mesić i Milorad Pupovac osuđeni, jer su radili protiv hrvatskih nacionalnih interesa!

Nakon ukidanja njegovog ureda bivšeg predsjednika, 82-godišnji Mesić, najavio je povratak u aktivnu politiku.

Peternel: O moralu i političkom mrtvacu govori čovjek koji je politički preživio dilanje transkripata

Dr. sc. Igor Peternel, dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora komentirao je nedavno Mesićevo gostovanje na HRT-u riječima:

“Zamislite bizarnost- o moralu i političkom mrtvacu govori čovjek koji je politički preživio dilanje transkripata, svjedočenje u Haagu, kupnju stanova “prijateljevom” lovom, igre u Ini, proustaške govore, aferu Patria i jos štošta drugo. Dakle, Hrvatska je takav cirkus kakav ne postoji nigdje. Taj cirkus čak nije ni zabavan već iznimno tužan!”, napisao je dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora na svom Facebooku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.