Nazor: Vučić bi trebao demantirati sam sebe, jer je sa Šešeljom ’95. obilazio okupirana hrvatska područja

Foto: Snimka zaslona

Zakon o braniteljima, točnije već njegov prvi članak, izazvao je burne reakcije u Srbiji. Srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću sporna je definicija o srpskoj agresiji u Domovinskom ratu. Dovoljno da izazove reakcije medu hrvatskim političarima, pa je Vladimir Šeks odgovorio: “Pa što će nama jedan četnik nešto propisivati?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reakcije iz Srbije u Studiju 4 na HRT-u komentirao je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor.

Ponovio je izjavu Milorada Pupovca kako je vrijeme za trajni mir, no dodao je kako je pretpostavka za trajni mir poštivanje činjenica. Naglasio je kako nije točna njegova izjava da su elementi ratne retorike uneseni u zakon. Pomno sam čitao tekst u uvodu, ne vidim što je tu ratna retorika, ponegdje su samo činjenice koje bih ja u jednom dijelu još jače naglasio kada govorimo o srpskim paravojnim postrojbama iz BiH. Druga je stvar, vidim da ih muči velik broj pripadnika srpske nacionalne manjine. Činjenica je da je dio srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj sudjelovao u agresiji na Hrvatsku zajedno sa snagama iz Srbije, Crne Gore i dijela BiH te JNA koja je bila sredstvo za provođenje velikosrpske politike, rekao je Nazor.

Dodao je kako je točno da je na okupiranom području u jesen 1991. živjelo 50 posto ukupnog broja populacije nacionalne manjine Srba. Ali ne smijemo zaboraviti da je u svibnju 1991. na nelegalnom referendumu gotovo 200 tisuća stanovnika tog područja reklo da se žele prisjediniti sa Srbijom. Imamo i podatak da je vlada te tzv. republike srpske Krajine u srpnju 1992. na svojoj sjednici vrlo jasno rekla da se u dosadašnjem tijeku rata borilo 66 tisuća boraca na strani agresora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Želimo naglasiti da smo ponosni na 9 tisuća Srba koji su branili Hrvatsku kao svoju zemlju, rekao je Nazor.

Komentirajući izjavu Vladimira Šeksa rekao je kako je previše dociranja Hrvatskoj iznutra i izvana. Ali u kontekstu izjave Vučić bi trebao demantirati sam sebe, jer upravo je on s vojvodom Šešeljom obilazio hrvatska područja, upravo je on ’95. govorio u Glini vrlo jasno da Srbi neće ništa što nije njihovo, dakle istočno od granice Virovitica-Karlovac-Karlobag, tada je možda bio mlad i neiskusan političar, ali 10 godina istu rečenicu ponovio je u srpskom parlamentu za što je dobio veliki pljesak, dodao je Nazor. Vučićeva izjava ima težinu jer je predsjednik države, ali bi trebao imati i odgovornost, rekao je.

Činjenica je, a koju ne može ni jedan politikant negirati, ta da je 1991. izvršena agresija na Hrvatsku da su u njoj sudjelovale Srbija i Crna Gora. Citirao je članak 426 presude međunarodnog suda u Haagu od 3. veljače 2015. koji vrlo jasno kaže da su politička vodstva Srbije i Srba u Hrvatskoj dijelila zajednički cilj – stvaranje etnički homogene države i da su u tom kontekstu počinjeni zločini. To govorim svima koji nas prozivaju da jednoobrazno govorimo i da naše izjave nemaju težinu. Svima njima poručujem da i u Srbiji postoje znanstvenici koji govore isto što i mi, čije su izjave u skladu s ovom sudskom odlukom. JNA kao sredstvo provođenja velikosrpske politike dokazana je u niz dokumenata. Stvari su vrlo jasne i političari koji žele dobro svom narodu i cijeloj ovoj regiji trebaju poštivati činjenice, istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komentirao je i presudu Kapetanu Draganu i reakcije iz Srbije da je to presuda svim Srbima koji su stali u obranu svojih prava. Nije presuđeno svim Srbima, ovdje se radi o presudi za počinjene ratne zločine. Hrvatska je pokazala velikodušnost, dvije abolicije je dala svima koji su sudjelovali u pobuni. Oni koji to govore demantiraju izvore koji su srpske provincijencije. Upravo je Kapetan Dragan idealna osoba da se potvrdi veza Srbije, JNA i pobunjenih Srba jer upravo je on iz kampa u Golubiću kraj Knina slao izvješća Službe državne bezbednosti u Srbiji gdje se govori da je cilj da Krajina postane dio Srbije i vrlo jasno kaže da mu u tome pomaže srpska vlada, naglasio je Ante Nazor.

Zaključio je kako se pokazalo da je Oluja bila nužna zbog isključive velikosrpske politike. Teško mi je komentirati Vučića, bilo bi dobro da on kaže da mu je žao za taj dio prošlosti.

> (VIDEO) Ovako je Aleksandar Vučić govorio 1995. godine, nekoliko mjeseci prije Oluje!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Aleksandar Vučić posjetio je 1995., nekoliko dana prije vojno-redarstvene operacije Operacije Oluja, okupiranu Glinu i održao govor kao parlamentarac Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja.

Pozdravljao je “junački narod” koji se još u ljeto 1991. pobunio protiv “ustaške vlasti”. Tada je čak i Miloševića optužio za sluganstvo zapadnim silama.

“Prihvatio je bio onaj Vance-Owenov plan, želeći – sjećate se, tad je Republika Srpska trebala dobiti teritorija bivše BiH, ali bez kopnenog koridora za Bosansku Krajinu, bez kopnene veze za Srpsku Krajinu. I rekao bi Milošević: ‘Eto braćo, htio sam da živimo zajedno, a sad ne možemo, nemamo više nikakvu kopnenu vezu, pa ćete morati u Hrvatsku. Sve je to htio predsjednik Srbije, ali na veliku sreću srpski narod u Republici Srpskoj i srpski narod u Republici Srpskoj Krajini su odbacili njegove izdajničke namjere i dalje se junački bore za slobodu vlastitog naroda i za održanje svojih teritorija”

“Nikada Srpska Krajina, nikada Glina neće biti hrvatska! Nikada Banija neće nazad u Hrvatsku! Nitko više ne zna ni u ovoj sali za kakvu se državu zalaže Slobodan Milošević. Hoće li mu to biti Beogradski pašaluk ili nekakva AVNOJ-ska Jugoslavija, kakva će to država biti? Ukoliko srpski radikali pobijede i poraze predsjednika Srbije, vi znate da ćete živjeti u Velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi i tu odstupanja biti neće!”, govorio je Aleksandar Vučić, tada blizak Šešeljev suradnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Video iz 2013. u kojemu Vučić tvrdi da nikada nije bio tamo:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.