Ne bi se našli ovdje da nije u pitanju Slavica Lukić te da nema iza sebe stroj EPH

Orsat Miljenić, ministar pravosuđa ustvrdio je danas na okruglom stolu u HND-u o izmjenama Kaznenog zakona protiv cenzure kako čast i ugled trebaju ostati u režimu kazneno pravne zaštite te kako se tu neće ići na dekriminalizaciju, dok je predsjednik Zdenko Duka u ime Hrvatskog novinarskog društva zastupao stajalište za potpunu dekriminalizaciju djela protiv časti i ugleda, ali u najmanju ruku izbacivanje kaznenog djela sramoćenja iz Kaznenog zakona i ublažavanje odredbi za klevetu.

Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu smatra da je zakonska odredba dobra te da ona mjeri dva stajališta koja su međusobno suprotstavljena, dok Branko Vukšić, predsjednik Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora smatra upravo suprotno da je skandal odgovarati zbog iznesene istine te da se nada kako će zakon bit izmijenjen.

Ministar Miljenić istaknuo je u povodu prve nepravomoćne presude za kazneno djelo sramoćenja, kojim je novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić proglašena krivom zbog pisanja o poslovanju HZZO-a s privatnom poliklinikom Medikol kako zakon nije tako loš te kako bilo koja nepravomoćna presuda  treba biti razlog da se žuri i ide u promjenu bilo koje odredbe.

Pojasnio je da će ministarstvo pravosuđa izaći u idućim tjednima sa svojim prijedlogom.

„Bitno je pronaći rješenje koje s jedne strane štiti čast i ugled, s druge strane da se ne samo novinarsku profesiju nego cijeli niz javnih polemika, znanstvenih radova stavi u drugačiji položaj“, istaknuo je te dodao kako čast i ugled trebaju ostati u režimu kazneno pravne zaštite te da se tu neće ići na dekriminalizaciju.

Pojasnio je kako što se tiče djela sramoćenja stav je da ponovno treba postaviti određene distinkcije – kad se radi o privatnim osobama tu razina zaštite treba biti najveća.

“Kad su u pitanju javne osobe mislim da tu standard treba biti puno niži i da sve javne osobe pristaju biti izložene neutemeljenoj kritici“, istaknuo je te dodao kako „treba napraviti distinkciju osobnog obiteljskog života koji i kod javnih osoba ako ga ne ističu, opet treba biti zaštićen“.

Turudić: Ne bismo se našli ovdje da nije u pitanju Slavica Lukić te da iza nje ne stoji  mašinerija EPH

Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu pojasnio je da ne želi razgovarati o presudi te upitao nazočne bi li se svi našli na okruglom stolu da predemet sudskog postupka nije Slavica Lukić koja je isto tako javna osoba, etablirana novinarka.

„Ne bi se našli ovdje da nije u pitanju Slavica Lukić te da nema iza sebe stroj EPH, da nema tu mašineriju – to ne bi bio predmet današnje rasprave“, ocijenio je Turudić te dodao „ako vi smatrate g. Vukšiću da treba Sabor nešto reći o tome – imate način, sad je sve podložno kritici Sabora, kroz autentično tumačenje Kaznenog zakona – pa će onda Veliki Brat reći što je istina da mi zli, korumpirani i needucirani suci znamo što raditi – neka nam to politka kaže“.

„Zakonska odredba je dobra, da ona mjeri dva stajališta koja su međusobno suprotstavljena – dvije vrijednosti: na slobodu javne riječi a druga pravo na zaštitu obiteljskog i privatnog života“, zaključio je.

Lukić: Iza mene je stala moja struka

Slavica Lukić istaknula je kako smatra da je zakonska odredba loša te da dokaz tomu nije samo njezina nepravomoćna presuda  nego i broj privatnih tužbi koje su podignete protiv novinara i ostalih sudionika javne komunikacije.

„Iza mene ne stoji nikakva mašinerija, nikakav stroj EPH – tužena sam ja a ne EPH“, istaknula je te dodala „da su oni tuženi vidjeli biste što je stroj“.

Pojasnila je kako je iza nje stala njezina struka te da su novinari shvatili da ova presuda pokazuje koja opasnost leži u kaznenom djelu sramoćenja.

Vukšić: Odgovarati zbog iznesene istine je jedan skandal

Vukšić je istaknuo da su jedno hrvatski zakoni koji koliko god bili loši – bolji od sudske prakse.

„Prečesto u Saboru donosimo zakone i sudska praksa kasni za onim što donosi Hrvatski sabor“, ocijenio je Vukšić te dodao kako kad govorimo o sramoćenju i zaštiti novinarske profesije moramo govoriti o etičkom standardu društva.

„Odgovarati zbog iznesene istine je jedan skandal“, istaknuo je te dodao kako se nada da ćemo izmijeniti zakon.

Derenčinović: Proširena je zona kriminalizicije iznošenja istinitih činjeničnih tvrdnji

Davor Derenčinović, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako po novoj konstrukciji kaznenog djela sramoćenja proširena je zona kriminalizicije iznošenja istinitih činjeničnih tvrdnji.

Istaknuo je kako se ova odredba se ne odnosi samo na novinare, već na svakoga tko iznosi javnu riječ.

Ocijenio je kako ova presuda nije dobra i smatra da se ne temelji pa i na ovako loše koncipiranom zakonu.

Predložio je da se Kazneni zakon vezan uz kaznena djela protiv časti i ugleda vrati na razinu od prije 2011., a da se zaštita osobnog i obiteljskog života zajamči kroz druge odredbe.

Duka: Ova nova situacija uvodi strah i autocenzuru

„Najviše sporno u Kaznenom zakonu je to što mogu biti izneseni i potpuno istiniti podaci, ako sudac procijeni da oni nisu izrečeni u javnom interesu on može presuditi kao što je presudio Slavici Lukić“, ocijenio je Duka te objasnio da je novi zakon donio novinarima lošiju situaciju što se tiče kaznenog djela klevete jer je ranije bilo mnogo teže dokazati da je novinar klevetao – sudac je trebao dokazati osobitu namjeru novinara da kleveće.

„Naša je ocjena da ovo kazneno djelo, ova nova situacija uvodi strah i autocenzuru i da nas vraća u vrijeme verbalnog delikta u vrijeme socijalizma kad je bio moguć zatvor zbog izrečene javne riječi“, istaknuo je te dodao kako „ovakve odredbe uništavaju istraživačko novinarstvo i idelano za kaznenu represiju nad novinarima“.

Izvor: narod.hr
Photo: Hrvoje Pilić/narod.hr