Podaci o broju punoljetnih građana Republike Hrvatske u dvije državne institucije – Državnom zavodu za statistiku i u evidenciji MUP-a razlikuju se. I to u broju od oko pola milijuna građana. Kako je do toga došlo večeras je ispitivala i Nova Tv.
Prema Ministarstvu uprave punoljetnih hrvatskih državljana s biračkim pravom ima nešto više od 4,5 milijuna, a od toga nešto više od 4 milijuna ima i prebivalište u Hrvatskoj. Taj podatak u potpunom je neskladu s podacima Državnog zavoda za statistiku koji procjenjuje kako je punoljetnih u Hrvatskoj nešto manje od 3, 5 milijuna, piše Dnevnik.hr.
Problem u MUP-ovoj evidenciji
Razlika je u tome, kaže ministar Uprave Arsen Bauk, što popis stanovništva broji samo one koji zaista žive u Hrvatskoj, dok prebivalište u MUP-ovoj evidenciji imaju i ljudi koji godinama tu ne žive. I baš tu i jest problem.
Taj nesrazmjer u brojkama, tvrdi ministar, ne bi se trebao osjetiti na predstojećim izborima. Broj birača ne bi trebao biti bitno različit od onog na posljednjim izborima. To je zbog toga što na popis birača ulaze samo oni s važećim osobnim iskaznicama kojih je u Hrvatskoj oko oko 3 750 000. No i svi oni koji nemaju važeću iskaznicu ako to požele mogu glasovati s potvrdom pa ih se ne smije unaprijed diskvalificirati, rekao je ministar Bauk za Novu Tv.
‘Osnovna stvar svake uređene države bi bila da u svakom trenutku zna koliko je njezin broj stanovnika. Budući da mi nismo još uređena država po mnogo čemu tako da ni mi ne znamo koliko nas trenutno ima u Hrvatskoj i koliko imamo punoljetnih osoba’, objasnio je Nenad Pokos iz Centra za populacijske studije Instituta Ivo Pilar.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku punoljetnih državljana u Hrvatskoj bi trebalo biti nešto manje od 3 i pol milijuna dok ih prema podacima MUP-a ima više od 4 milijuna.
