Novi saziv vladinog Savjeta za razvoj civilnoga društva: Tko su kandidati za imenovanje iz redova udruga?

Zagreb, 16.06.2016. - Organizacije civilnoga društva okupljene u Inicijativu "Hrvatska može bolje" održale su prosvjednu akciju "Hrvatska može bolje - bez vas". Na slici Emina Bužinkić. foto HINA/ Dario GRZELJ/ dag

Na mrežnim stranicama vladinog Ureda za udruge objavljen 10. veljače bio je objavljen Javni poziv na glasovanje za kandidate za članove i zamjenike članova Savjeta za razvoj civilnoga društva iz reda udruga za razdoblje 2020. – 2023.

Glasovanje je trajalo 15 dana za jedan predloženi par za koji je prethodno bila istaknuta kandidatura (kandidat za člana i kandidat za zamjenika člana) i to u jednom području djelovanja za koje je udruga registrirana (od 14 istaknutih područja). Nakon što je glasovanje dovršeno, 17. ožujka objavljena su imena onih kandidata koji su u pojedinom području dobili najveći broj glasova. Njih će povjerenstvo Savjeta predložiti Vladi RH za imenovanje u Savjet za razvoj civilnoga društva.

Donosimo popis kandidata po pojedinim područjima kao i udruge predlagatelje, a koji će biti predloženi Vladi Andreja Plenkovića za imenovanje u Savjet:

1. U području Demokratizacije, vladavina prave te razvoj obrazovanja predloženi će biti Blaženka Sečkar za članicu, i Marina Vojković za zamjenu članice. Predložila ih je udruga GONG.

2. U području Djelovanja mladih predloženi će biti Sven Janovski za člana, i Goran Jelenić za zamjenika člana. Predložila ih je udruga Mreža mladih Hrvatske.

3. U području Djelovanje udruga proizašlih iz Domovinskog rata predloženi će biti Josip Lucić za člana, i Zvonko Sesar za zamjenika člana. Predložila ih je udruga Udruga hrvatski ratni veterani Zagreba.

4. U području Kulture predloženi će biti Domagoj Šavor za člana, i Miljenka Buljević za zamjenicu člana. Predložila ih je udruga Savez udruga Klubkultura.

5. U području Skrb o djeci predloženi će biti Branka Mrzić Jagatić za članicu, i Boris Vujnović za zamjenika članice. Predložila ih je udruga Roditelji u akciji – RODA.

6. U području Skrb o osobama s invaliditetom predloženi će biti Nikola Tadić za člana, i Kristina Peruničić za zamjenu člana. Predložila ih je udruga Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH.

7. U području Socijalne skrbi predloženi će biti Štefica Karačić za članicu, i Gordana Daniel za zamjenu članice. Predložila ih je udruga Hrvatska udruga socijalnih radnika.

8. U području Sporta predloženi će biti Suzana Šop za članicu, i Marijo Možnik za zamjenu članice. Predložila ih je udruga Sportski savez Grada Zagreba.

9. U području Tehničke kulture predloženi će biti Hrvoje Nekić za člana, i Željko Krnjajić za zamjenu člana. Predložila ih je udruga Hrvatska zajednica tehničke kulture.

10. U području Zaštite i promicanja ljudskih prava predloženi će biti Ivan Novosel za člana, i Sara Lalić za zamjenu člana. Predložila ih je udruga Kuća ljudskih prava Zagreb.

11. U području Zaštite okoliša i održivog razvoja predloženi će biti Željka Leljak Gracin za članicu, i Iris Beneš za zamjenu članice. Predložila ih je udruga Zelena akcija.

12. U području Zaštite zdravlja i unaprjeđenje kvalitete življenja predloženi će biti Danko Relić za člana, i Ino Kermc za zamjenu člana. Predložila ih je Udruga narodnog zdravlja Andrija Štampar .

13. U području Zaštite potrošača predloženi će biti Sanja Keretić za članicu, i Tanja Popović Filipović za zamjenu članice. Predložila ih je Razvojna organizacija zaštite potrošača (ROZP) .

14. U području Turizma predloženi će biti Mihaela Turniški za članicu, i Ivana Rušin Gligorić za zamjenu članice. Predložila ih je Udruga hrvatskih putničkih agencija.

Savjet za razvoj civilnoga društva je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje djeluje na razvoju suradnje Vlade Republike Hrvatske i organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj na provođenju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje, navodi se na stranicama Ureda za udruge.

Što se može očekivati od Savjeta u novom mandatu s obzirom na predložene članove iz redova udruga?

Usredotočit ćemo se ovdje nakratko na područja oko kojih se neprestano vode svojevrsni ideološki ratovi. Tim je zanimljivije primijetiti tko su to kandidati koje će potvrditi HDZ-ova vlada kako bi im savjetovali kako će se raspodjeljivati novac organizacijama civilnoga društva, jer sve se zapravo svodi upravo na to: na novac, piše Hrvatsko kulturno vijeće.

Još uvijek aktualna predsjednica Savjeta je Emina Bužinkić, izabrana u Savjet kao članica u području zaštite i promicanja ljudskih prava, a kandidirana kao članica Centra za mirovne studije, gdje volontira u programu Mirovno obrazovanje i afirmacija nenasilja (svojevremeno je bila potpredsjednica, pa predsjednica, pa glavna tajnica Centra za mirovne studije, a djelovala je i u Documenti, u Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu – portal H-alter, Mreži mladih Hrvatske…). CMS je pak član Kuće ljudskih prava Zagreb, Platforme 112, GOOD Inicijative, Mreže mladih Hrvatske, CROSOL – Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Antifašističke lige itd. Za novi mandat u području zaštite i promicanja ljudskih prava kandidiran je Ivan Novosel, koji je u aktualnom mandatu zamjenik članice Bužinkić u području zaštite i promicanja ljudskih prava, a predložila ga je Kuća ljudskih prava Zagreb.

U području demokratizacije, vladavine prava i razvoja obrazovanja kandidatkinju za članicu Blaženku Sečkar i kandidatkinju za zamjenicu članice Marinu Vojković predložio je GONG. U aktualnom je mandatu u tom području članica Eli Pijaca Plavšić, direktorica Foruma za slobodu odgoja, a zamjenica Martina Horvat iz GONG-a.

U području djelovanja mladih izabrani su kandidati Mreže mladih Hrvatske: Sven Janovski kao član i Goran Jelenić kao zamjenik člana. U aktualnom mandatu također je članica MMH-a Monika Pažur, a njezin zamjenik Darko Čop iz Info zone.

U području kulture bit će ponovno kandidati Saveza udruga Klubkultura: Domagoj Šavor kao član i Miljenka Buljević kao zamjenica člana. U aktualnom je mandatu Miljenka Buljević članica, a zamjenik joj je Tomislav Domes.

U području skrbi o djeci bit će kandidati udruge Roditelji u akciji – RODA: Branka Mrzić Jagatić kao članica i Boris Vujnović kao zamjenik članice. U aktualnom je mandatu Boris Vujnović član Savjeta, a zamjenica mu je Matea Čondić.

Hoće li Savjet ponovno izabrati predsjednicu/predsjednika koji će govoriti o „Plenkoviću i njegovim vragovima“?

Predsjednika Vladina Savjeta iz svojih redova biraju članovi Savjeta, ali samo oni članovi koji su predstavnici udruga i drugih nevladinih, neprofitnih pravnih osoba i predstavnici stručnjaka iz civilnog društva. Predsjednik i članovi imenuju se na tri godine i mogu biti ponovno izabrani.

Rezigniranost Plenkovićeve vlade kad su u pitanju organizacije civilnoga društva i sklonost čuvanju statusa quo, pa i uporno nagrađivanje onih koji se zalažu za vrijednosti koje su suprotne proklamiranim vrijednostima te vlade, nije ništa novo i nepoznato. Vidljivo je to i iz popisa članova aktualnoga Savjeta za razvoj civilnoga društva, a vjerojatno se ništa posebno ne će promijeniti ni u njegovu novom mandatu.

Moglo bi se dogoditi i to da na čelo tog Vladina Savjeta ponovno zasjedne osoba koja će otvoreno kritizirati tu istu vladu koja ju je potvrdila i zdvajati nad tim kamo odlazi novac namijenjen organizacijama civilnoga društva, kao što je to činila aktualna predsjednica, dok istovremeno ona i njezini odlučuju o najvećem dijelu tog novca i svjesna je da se taj novac u najvećoj mjeri raspodjeljuje upravo njezinim ideološkim istomišljenicima.

Naime, već spomenuta Emina Bužinkić, aktualna predsjednica Vladina Savjeta za razvoj civilnoga društva, u razgovoru s Tonijem Gabrićem za H-alter pod naslovom „Premijer Plenković i njegovi vragovi“ (Premijer Plenković i njegovi vragovi) ovako komentira Plenkovića i njegovu vladu:

„Faza u koju smo ušli 2016. godine s vladom Tihomira Oreškovića i Zlatka Hasanbegovića, tek je kozmetički promijenjena Plenkovićevom figurom, koja je nastavila stari poznati HDZ-ovski obračun s vragovima u raznim bojama te se opredijelila za onu sivo-bijelu – kombinaciju pomalo hrvatske čistunske, pomalo briselsko činovničke. U takvoj politici nema mjesta glasu različitom od konzervativno – neoliberalnog blenda izuzev mrvica multikulturne kozmetike koju smo dobili u saborskom postavu, a ponešto i u onome egzekutivnome.

>Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i u 2018. financirala udruge koje se bave LGBT aktivizmom i rodnom ideologijom

>Evo kako Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, kojoj je ministar Pavić obećao veću potporu nego prethodnih 15 godina, dodjeljuje novac

Imamo ispred sebe identitetsku politiku nešto novijega formata koja institucionalizira narative četrdesetih i devedesetih, zajedno sa zauzimanjem pozicija moći povezanih s novcem i njegovom akumulacijom na jedno mjesto.“

Kakav Savjet zamišljaju njegova aktualna predsjednica i njezini izabrani istomišljenici?

Aktualna predsjednica Savjeta, očito je, drukčije zamišlja njegovu ulogu. Smatra da bi taj Savjet trebao imati još veći, pa i politički utjecaj. Dakako, ne treba sumnjati da se pritom misli na utjecaj dijela članova Savjeta, tj. onih članova koji su imenovani iz redova udruga, i to u područjima koja smo prethodno izdvojili kao ona oko kojih se vodi ideološka borba.

Evo kako to objašnjava E. Bužinkić u spomenutom intervjuu:

„Potreba za jačanjem Savjeta i njegova utjecaja na Vladu posve je jasna i kao takva je iskazana i tražena više puta. Savjet djeluje u međuprostoru u kojemu nema uvid u Vladin rad izvan onoga što je javno dostupno, te u koji civilno društvo ulazi iz pozicije ‘osjećanja posljedica Vladinih politika na vlastitoj koži.’ Dok god Savjet ne bude prostor otvoren za dijalog i politički utjecaj u savjetodavnom formatu, do tada će postojati kritika i organiziranje otpora u civilnim krugovima spram Vlade.“

Stav Savjeta: Novac treba biti na raspolaganju samo jednom dijelu udruga?

Bužinkić je posebno zabrinuta za Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva koja je, kako navodi, počela dodjeljivati financijske potpore „na razne strane“. Razumijemo da je to za predsjednicu Bužinkić problem, jer logično bi očito bilo da novac ide samo jednoj strani – onoj njezinoj i njezinih ideoloških istomišljenika. Evo što o tom kaže u intervjuu:

„Donedavno smo hodali po svijetu i govorili o trokut-modelu (Ured za udruge – Zaklada – Savjet) koje je označilo bitan napredak u hrvatskom civilnom društvu i njegovu doprinosu demokratizaciji kao i demokratizaciji političkih institucija. Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva postala je slučaj borbe pijetlova čije su upravljanje, programiranje i dodjele institucionalnih potpora formatirani s ciljem postizanja socijalnog mira, uz dodjeljivanje financijske potpore na razne strane, a čini se i namirivanja HDZ-u bliske klijentele. A sve se to događa pod krinkom jačanja pluralizma…

Na tu je platnu listu došla i udruga U ime obitelji koja otvoreno nipodaštava drugačije i manjinske društvene skupine svojim homofobnim, diskriminatornim i ksenofobnim porukama, kampanjama i aktivnostima dok istovremeno diže pijedestal ratnim zločincima (prisjetimo se nedavnih izjava o Slobodanu Praljku), bombardira seksističko-šovinističkim podvalama poput rodne ideologije i daje prostor isključivo konzervativno-katoličkim vrijednostima u društvu i politici – svakako podložnima jednom ozbiljnoj teleologijskoj analizi. Njezin portal Narod.hr sve je više na meti kritike, ali i sudskih presuda o kleveti i govoru mržnje. Dalo bi se ozbiljno razgovarati o tezi da je udruga U ime obitelji, u suradnji s političkim institucijama, dovela u pitanje ustavno-pravni poredak onoga dana kada je raspisan referendum o definiciji braka, a njezino su kasnije djelovanje i upravo ova odluka Zaklade još jednom dovele u pitanje taj poredak.“

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hkv.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.