Hrvatska udruga za zaštitu od elektromagnetnog zračenja (HUZEZ) reagira na izjavu koju je u intervjuu za Jutarnji list 24. listopada 2014. dao novi predsjednik Uprave Vipneta Jiri Dvorjančansky, a vezano za problem s baznim stanicama u Hrvatskoj.
Pitanje i sporni odgovor u Jutarnjem listu glasili su:
„Ljudi protestiraju protiv postavljanja baznih stanica. Koliko vas to smeta?
Potpuno smo svjesni nastojanja grupa koje protestiraju. No, nije riječ ni o kakvom ugrožavanju zdravlja ljudi. Pogledajte Europu, tamo se nalazi više od 100 tisuća baznih stanica i nema protesta. Bezrazložno širenje panike ne vodi ničemu. U potpunosti poštujemo važeće norme i standarde koji su na snazi u EU i Republici Hrvatskoj.”
HUZEZ upozorava javnost kako novi šef Vipneta umanjuje problem baznih stanica. Nije točno kako nije riječ ni o kakvom ugrožavanju zdravlja ljudi, što potvrđuje i zaključak Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2013. (IARC Monographs on the Evaluation of Carcinogenic Risk to Humans, Volume 102), kako je elektromagnetsko zračenje moguće kancerogeno za ljude. Najnovije izvješće BIOINITIATIVE iz travnja 2014. upozorava da su genetski utjecaji (oštećenja DNK od radiofrekvencijskih zračenja) utvrđeni u 65 posto (74 od 114) od do sada objavljenih medicinskih i epidemioloških studija. BIOINITIATIVE također iznosi stav da epidemiološki dokazi pokazuju kako bi radiofrekvenciju trebalo klasificirati kao poznati ljudski kancerogen.
Rezultati istraživanja kao što su „Mortality by neoplasia and cellular telephone base stations in the Belo Horisonte Municipality, Minas Gerais state, Brasil“, Adilza C. Dode, Mônica M.D. Leão et., Science of the Total Environment, May 2011. “ Increased incidence of cancer near a cell-phone transmitter station“ ,Wolf R, Wolf D. Int J Cancer Prevention April 2004;1(2). i druga, povod su za ozbiljnu zabrinutost.
Teleoperateri pokušavaju obezvrijediti stajalište SZO tvrdnjom i „crna kava je moguće kancerogena”, ali propuštaju navesti činjenicu da kod kave rizik postoji samo kod dugogodišnjeg, svakodnevnog ispijanja enormnih količina (a one prije toga dovedu do gastro-enteroloških i drugih problema). Kava je osobni izvor, bazne stanice nisu.
U konkretnom slučaju Hrvatske, način postavljanja baznih stanica nije uređen po uzoru na brojne zemlje EU-a, u skladu s točkom 8.4.4 Rezolucije Vijeća Europe br. 1385 iz 2011., već operateri, među njima i VIP, bazne stanice u gusto naseljenim naseljima postavljaju bez javne rasprave, konzultacije s organima lokalne uprave i bez ishođenja građevinske dozvole, tako da antene sve češće niču građanima pod prozorima.
Zašto se VIP u Hrvatskoj ne povede za austrijskim primjerom?
Ne prosvjeduju samo Hrvati protiv baznih stanica, prosvjeda je bilo i u Europi, a doneseno je i niz sudskih presuda protiv operatera. Budući da je Vipnet u vlasništvu austrijske kompanije, bilo bi dobro da gospodin Dvorjančansky kaže nešto više o načinu na koji je pitanje baznih stanica riješeno, primjerice, u Austriji. U pojedinim austrijskim regijama su, naime, dopuštene razine elektromagnetnog zračenja značajno niže nego u Hrvatskoj, upravo s ciljem zaštite zdravlja građana. Osim toga, u Austriji postoji sporazum operatera i federacije lokalnih zajednica o informiranju lokalne zajednice prije postavljanja baznih stanica (An agreement between the Austrian operators and the Federation of Austrian Communities on voluntary information by the operators prior to site erection, concluded in 2001).
Zašto VIPnet u tom smjeru ne ide i prema korisnicima u Hrvatskoj? Zašto ne pokaže obzir prema sve brojnijim apelima za uklanjanjem baznih stanica s krovova i niskih stupova diljem Hrvatske? Tim više što se većina pritužbi koje HUZEZ dobiva od građana odnosi baš na bazne stanice ovog operatera. Samo neki od tih primjera su VIP-ova bazna stanica na centru Point u zagrebačkim Vrbanima, te bazne stanice na obiteljskim kućama u Rudešu i na Bukovačkoj cesti u Zagrebu. VIPnet naglašava svoju društvenu odgovornost tvrdnjom „jedan od kriterija za odabir lokacije baznih stanica jest da na određenom području ne rastu ugrožene biljne i životinjske vrste”, ali očito ne smatra da isti nivo brige zaslužuju i djeca.
Izvor: Narod.hr/huzez.org
Photo: huzez.org
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.