Novi zakon predviđa osnivanje Povjerenstva za pomilovanja pri Ministarstvu pravosuđa

Novim zakonom o pomilovanju, koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, predlaže se pri Ministarstvu pravosuđa osnivanje Povjerenstva za pomilovanja sa sedam članova na vrijeme od četiri godine, koje donosi obrazloženo mišljenje i prijedlog o molbi za pomilovanje koji se dostavlja predsjedniku Republike, a koji donosi odluku o pomilovanju.

“Predloženim zakonom popunjavamo prazninu koja se dogodila nakon što je predsjednica Republike 2016. godine raspustila Komisiju za pomilovanje koja je bila u njezinom Uredu. Sada se predlaže oformiti povjerenstvo koje će i stvarno i pravno biti dio Ministarstva pravosuđa”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.

Predsjednik povjerenstva ministar pravosuđa

Predsjednik povjerenstva uvijek bi bio ministar pravosuđa, a imalo bi još šest članova iz reda istaknutih pravnih stručnjaka i društvenih uglednika, koji bi davali mišljenje na molbe za pomilovanje i dostavljali predsjedniku države na konačnu odluku, što je ustavna ovlast predsjednika.

“Dakle, pokušalo se napraviti balans da se Ured predsjednice rastereti tehničkih poslova, a istovremeno da se ne dira u ustavnu ingerenciju predsjednika države”, rekao je Martinović.

Postupak pomilovanja nije se mijenjao gotovo 16 godina, a budući da su se u tom razdoblju dogodile značajne promjene na području kaznenog zakonodavstva, predloženi zakon, koji je usuglašen s Uredom predsjednice, usklađuje se s Kaznenim zakonom, Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji te Zakonom o probaciji.

Prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu

U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu kojim se uređuje zaštita, unaprjeđenje i promicanje prava i interesa osoba nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji.

Ministarstvo hrvatskih branitelja, još uvijek traga za 1488 osobom nestalom tijekom Domovinskoga rata te za 414 smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, što ukupno čini 1902 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata.

Vlada je na sjednici donijela i zaključak o povećanju alokacije od 40 milijuna eura za drugu fazu projekta e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola, koji je uvršten u Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, a predviđa cjelovitu informatizaciju administracije, poučavanja i učenja unutar škola, odnosno da sve javne škole u Hrvatskoj postanu informatički pismene do 2023. godine.

Pilot projektom e-Škole, provedenim od 2015. do 2018. godine, bila je obuhvaćena 151 škola u Republici Hrvatskoj (11 posto), a u drugu fazu projekta planira se uključiti preostale škole.

Pilot projekt UNESCO proglasio jednim od 12 najboljih u svijetu

O kvaliteti pilot projekta, rekla je ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak, najbolje govori činjenica da ga je UNESCO proglasio jednim od 12 najboljih projekata u svijetu u području primjene IKT-a u obrazovanju za 2017. godinu.

U slučaju neodobrenja predloženih izmjena Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija” iznos povećanja alokacije od 40 milijuna eura osigurat će se u okviru limita ukupnih rashoda Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno unutar limita ukupnih rashoda državnog proračuna.

“Iako smo uvjereni da će alokacija biti osigurana, jer to je os koja ostvaruje rezultate u europskim fondovima, zaključkom Vlade osiguravamo da se projekt može pokrenuti na vrijeme i završiti planirano do 2023. godine”, dodala je ministrica.

Vlada je osnovala i Vijeće za zaštitu potrošača koje sudjeluje u izradi Nacionalnog programa zaštite potrošača i Izvješća o provedbi Nacionalnog programa, a potiče izmjene i dopune postojećih propisa i donošenju novih propisa iz područja zaštite potrošača.

Vlada kroz 3 godine planira smanjiti udio javnog duga u BDP-u na 65,4 posto

Vlada je u četvrtak donijela Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019.-2021., kojom se projicira smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 71,6 posto BDP-a u 2019., na 68,5 posto u 2020. odnosno 65,4 posto u 2021. godini.
Predstavljajući strategiju, ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je u zadnje tri godine ostvaren značajni napredak u upravljanju javnim financijama, s fokusom na rashodnoj strani proračuna i uporabom prihoda prije svega za smanjivanje javnog duga te porezno i neporezno rasterećenje građana i gospodarstva.

Podsjetio je da je u 2016. proračunski manjak smanjen na 1 posto BDP-a, a javni dug na 80,5 posto BDP-a, a da su tijekom 2017. i 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je ostvaren proračunski višak u obje godine i to od 0,8 odnosno 0,2 posto BDP-a, napomenuvši da bi potonji bio i veći da nije bilo jamstava za Uljanik od 2,5 milijardi kuna.

Takva fiskalna kretanja utjecala su na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 9 postotnih bodova, odnosno s 83,7 posto BDP-a krajem 2015. na 74,6 posto u 2018. godini, što je značajno iznad prosječnog smanjenja članica EU 28, istaknuo je.

U isto vrijeme, poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, uz aktivnu politiku upravljanja javnim dugom, doprinijeli su smanjenju rashoda za kamate za gotovo 3 milijarde kuna, rekao je Marić. Premijer Plenkovć ustvrdio je da je riječ o iznosu jednakom cijeni Pelješkog mosta.

Marić je istaknuo i kako su na ta postignuća reagirala domaća i međunarodna tržišta kapitala, pa je tako premija osiguranja od kreditnog rizika u protekle tri godine smanjena za više od 200 baznih bodova.

Po njegovoj ocjeni, i dalje ima prostora za smanjenje kamata, bez obzira na “brojne najave o tome kako će referentne kamatne stope krenuti prema gore”.

“Smatramo da je još uvijek moguće značajno smanjiti premiju rizika, pa tako i trošak financiranja obveza iz državnog proračuna, a to će utjecati na smanjenje cijena duga i kapitala za poduzetnike i građane”, rekao je Marić.

Usprkos takvim pozitivnim pokazateljima, rekao je Marić, gospodarstvo zemlje i dalje karakteriziraju određeni vanjski i unutarnji rizici, pa će se u idućem razdoblju biti provođena aktivne politika upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugoročne održivosti i ograničavanja negativnih efekata povezanih rizika. Stoga će se Vladina ekonomska politika usmjeriti na tri stupa: visokokvalitetne investicije, učinkovite strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije.

Ini i Vermilionu produžena istražna razdoblja

Vlada je u četvrtak Ini i Vermilion Zagreb Explorationu produžila istražno razdoblje istraživanja i eksploatacije na istražnim prostorima Drava 2 i Drava 4, a Vermilionu je dodatno odobrila drugu istražnu fazu istraživanja nafte i plina na poljima Sava 8, Sava 9 i Sava 10.

Vlada je u lipnju 2016. godine zaključila ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika s Inom za istražni prostor Drava 2 te s Vermilion Zagreb Explorationom za četiri istražna prostora: Drava 4 te Sava 8, Sava 9 i Sava 10.

Istraživanje se provodi kroz pet godina te se dijeli na dvije istražne faze pri čemu prva traje tri godine i počinje od datuma stupanja ugovora na snagu, dok druga istražna faza traje dvije godine, a započinje neposredno nakon prve istražne faze.

Današnjim Vladinim odlukama produljuje se prva istražna faza za istražne prostore Drava 2 i Drava 4 s obzirom da iz opravdanih razloga na tim istražnim prostorima ugovorne obaveze nisu ispunjene u zadanim rokovima, pri čemu će Ina i Vermilion produljiti će bankarske i korporativne garancije sukladno trajanju produljenja prve faze istraživanja.

Druga istražna faza odobrena je za prostore Sava 8, Sava 9 i Sava 10, s obzirom da je Vermilion na tim istražnim prostorima ispunio sve ugovorne obaveze prve faze, te tako stekao uvjete za ulazak u drugu.