U nedjelju je u emisiji Aleksandra Stankovića Nedjeljom u 2 gostovala saborska zastupnica ekstremno lijeve stranke Možemo Sandra Benčić. Bila je riječ o temama iz nacionalne te lokalne zagrebačke politike.
> Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije zabranila bi Željki Markić nastupe u medijima
Iz gostovanja u kojemu Benčić, unatoč naklonjenosti voditelja, nije pokazala kvalitete, izdvojili smo nekoliko potpuno nerazumljivih i nelogičnih tvrdnji.
1. O vraćanju Titova trga – odbila se izjasniti o Titu, a priznala sudjelovanje na prosvjedima za vraćanje imena
“Mislim da, s obzirom na sve prioritete koje u gradu imamo, to nije sada ključno pitanje, ali je važno. Riječ je o vrijednosnom, ideološkom pitanju. SDP je odlučio staviti to na dnevni red – u Skupštini će se o tome raspravljati. Ja sam apsolutno bila protiv toga da se ukida taj trg. Ja mislim da mi imamo jedan zaista težak i zaista loš odnos prema prošlosti i da mi povijesne ličnosti, bilo Tuđmana, bilo Tita bilo neke druge, vrlo često analiziramo izvan povijesnog konteksta i volimo, na neki način, da je nešto “crno” ili “bijelo”.
A jako rijetko je nešto “crno” ili “bijelo”, stvari su najčešće između. Svatko je imao dobrih stvari koje je napravio i po čemu ćemo ga pamtiti, ali isto tako je bilo i loših. Ja za Tita ne znam jer nisam živjela u njegovo vrijeme, ali svakako znam za Tuđmana koje su to bile loše i koje smatram da još dan-danas imaju posljedice. Ali to ne znači da bih im ja odricala činjenicu da su oni neke povijesne ličnosti. Mislim da je u redu da postoji trg maršala Tita kao nekoga tko je vodio antifašistički pokret i to jedan od 5 najznačajnijih vođa antifašističkog pokreta na svijetu.” – rekla je Benčić.
Dakle, najprije se odbila izjasniti o Josipu Brozu Tito, kazavši da nije živjela u njegovo vrijeme, a zatim je priznala da je bila na prosvjedima za vraćanje Titova trga i da se zalaže za takvo ime trga.
2. “O vraćanju Titova trga trebaju odlučivati građani Donjeg grada”
“Isto tako, mislim da je važno da se ovog puta pita i građane Donjeg Grada o tome jer ih se, nažalost, kad se ukidao trg, nije pitalo za mišljenje.”
Nije jasno zašto Benčić smatra da bi o imenu trga trebalo pitati samo građane donjogradskih gradskih četvrti u Zagrebu. Smatra li možda da tu živi više građana koji bi bili za vraćanje trga komunističkom jugoslavenskom diktatoru Titu, pa zato želi da se upravo oni izjašnjavaju?
3. Glede ukidanja mjere roditelj-odgojitelj ponovila dokazanu laž da mjera nije bila demografski učinkovita
“Želim reći da ta mjera nije polučila željeni rezultat – broj živorođene djece ni u Zagrebu u tom periodu nije porastao, dapače, smanjio se.” – izjavila je Benčić u emisiji.
Upravo suprotno tome, nedavno objavljeni rezultati popisa stanovništva pokazuju da tri zagrebačke četvrti zabilježile su demografski rast: Sesvete, Stenjevec i Novi Zagreb-zapad. Demograf Stjepan Šterc ističe da je razlog tome upravo i mjera roditelj odgojitelj.
“Apsolutno postoji korelacija između mjere roditelj odgojitelj i rasta stanovništva“, ističe dr. sc. Šterc za Večernji list.
Podsjetimo i da su roditelji-odgojitelji upozorili da je odluku o ukidanju Grad donio ishitreno, bez ozbiljno provedene dubinske analize učinkovitosti te mjere. Budući da nije provedena takva analiza, nije jasno ni temeljem čega se tvrdi da ona nije polučila rezultate.
U javnoj raspravi o ukidanju mjere, udruga U ime obitelji istaknula je, među ostalim, sljedeće:
U Obrazloženju prijedloga Odluke navedeno je sljedeće:
-
Demografski ishod mjere namijenjen roditeljima koji imaju troje i više djece nije opravdao ulaganja.”
– Nije točno da demografski ishod mjere nije opravdao ulaganja. Naime, glavni i izravni pokazatelj primjene mjere roditelj odgojitelj je upravo to što je gotovo 30% više trećerođene i daljnje djece (u daljnjem tekstu troje plus djece) koja su pridonijela zaustavljanju pada rođene djece u Zagrebu, a onda i Hrvatskoj.
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, čak u razdoblju od 2016.-2020. u Zagrebu je rođeno ukupno 7.469 troje plus djece. Dakle, 1.674 djece više od razdoblja prije uvođenja mjere 2011.-2015., što je porast broja treće i daljnje rođene djece za gotovo 30%!
2.U obrazloženju prijedloga Odluke, navedeno je da se:
-
“broj živorođene djece u Gradu Zagrebu u razdoblju od 2016.-2020. smanjio.”
Točno je da se broj rođene djece u Zagrebu smanjio u 2019. i 2020. godini na 8.062 i 7.865 dok ih se u 2018. rodilo 8.235. Međutim, u 2019. i 2020. godini sklopljeno je i bitno manje brakova – 2019. i 2020. Sklopljeno je ukupno 6.669 brakova ili 1.116 brakova manje nego tijekom 2 prethodne godine. Ovo smanjenje broja brakova pripisuje se nemogućnosti održavanja vjenčanja zbog potresa i pandemije. Podatak o smanjnju broja sklopljenih brakova važan je kad se ima u vidu da se u RH gotovo 80 % djece rađa u braku.
Mjera roditelj odgojitelj usmjerena je na poticanje rađanja treće i daljnje djece, a ne prvorođene djece. Isto tako, povećala se razina smrtnosti u 2019. i 2020. godini. Ta je smrtnost povećala prirodni pad stanovništva u odnosu na prethodne dvije godine.
4. “Mjera roditelj-odgojitelj je izuzetno štetna jer miče žene s tržišta rada”
“Ta mjera je izuzetno štetna jer ona na 15 godina stavlja žene izvan tržišta rada.” – ustvrdila je Benčić.
Suprotno njezinim tvrdnjama, ova je mjera odlična upravo iz tog razloga, budući da “tržište” ne vrednuje inače nevidljiv, uglavnom ženski rad – rađanje i brigu o djeci, brigu o starima u domaćinstvu, kućanske poslove…
> Tko je Josip Jagić, PR Možemo, koji žali za vremenom kad je ljevica ubijala svećenike?
> Nacrt izmjena za Odluku roditelj odgojitelj: Evo što su iz ‘Možemo’ pogrešno izračunali
> Hrvatska udruga roditelja odgojitelja demantira Index: Evo što su sve netočno naveli u članku
> Popis potvrdio: Demografska mjera roditelj odgojitelj je učinkovita
5. “Josip Jagić se ispričao za svojim žaljenjem za ‘dobrim starim vremenima’ kada je ljevica ubijala hrvatske katoličke svećenike rekavši da je to ironija”
Na upit o osobi zaduženoj za PR Možemo, Josipu Jagiću koji je na Twitteru napisao “dobra stara vremena” za vremena kada je ljevica ubijala hrvatske katoličke svećenike, Benčić je to osudila ustvrdivši da se “Jagić za to ispričao” dodajući odmah poslije da je sam rekao da je to ironija.
Podsjetimo, ono što je Benčić nazvala isprikom, glasilo je ovako:
”Zaboravio sam kako internet ne trpi ironiju. Naravno da ne mislim da ikoga treba na ikoji način diskriminirati po vjerskoj ili drugoj osnovi. Žao mi je što se ovo protumačilo kao podrška nasilju ili bilo čemu goremu”.
Koliko je riječ o Jagićevoj iskrenoj isprici, a koliko samo o pokušaju opravdavanja svog nasilnog tvita, prepuštamo čitateljima da prosude sami.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
