U organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV), Saveza antifašističkih boraca i antifašista te općine Gračac u Srbu je započelo obilježavanje “dana ustanka naroda Hrvatske”.
Organizator SNV u svom priopćenju navodi, a HINA prenosi: “Nakon tjedana izloženosti ustaškoj represiji, stanovništvo ličkog kraja 27. srpnja 1941. odlučilo je podignuti ustanak. Ustanak je buknuo koordinirano, s obje strane gornjeg toka Une, na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne”, navodi SNV i dodaje kako se do raspada Jugoslavije, taj datum obilјežavao se kao dan početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj.
“Reakcija na sustavnu represiju NDH”
“Iako više nije državni praznik, danas se on obilježava u slavu antifašističke borbe kao reakcije na sustavnu represiju za vrijeme NDH”, priopćio je SNV.
U bivšoj jugoslavenskoj državi, 27. srpnja službeno se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske, nakon osamostaljenja Hrvatske taj je praznik ukinut, državni blagdan je Dan antifašističke borbe, koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj.
Kritičari su još u SFRJ upozoravali da je paradoksalno da se slavi kasniji datum, i da je taj datum odabran kako bi ispalo da su ustanak protiv nacizma u Hrvatskoj pokrenuli Srbi, odnsosno kako bi se potencirala “ustašoidnost” Hrvata.
Sporan “antifašistički” karakter ustanka
Brojni povjesničari spore antifašistički karakter “ustanka” obzirom da u Srbu tada nije bilo ustaša niti hrvatskih snaga, a ubijen je velik broj civila Hrvata i Bošnjaka – međuo ostalima, hodočasnika iz susjednog, hrvatskog sela. Također je zvjerski mučen i ubijen svećenik Juraj Gospodnetić.
Nije zabilježeno da je ubijen i jedan pripadnik oružanih snaga NDH, odnosno ustaša.
Također upućuju da se nije radilo o ustanku protiv fašizma, nego o ustanku srpskog naroda protiv Hrvata i Bošnjaka, odnosno genocidu, obzirom da su ga vodili podjedanko srpski rojalisti i komunisti. Kao vođe ustanka može se prepoznati Gojka Polovinu, kasnijeg komunističkog generala i zapovjednika 6. ličke divizije NOVJ, te Pajicu Omčikusa, kasnijeg zapovjednika četničkog puka “Kralj Petar II.”
Ukazuju i kako zločini počinjeni tijekom ustanka govore za sebe, te da pregovori i sporazumi ustanika s talijanskim fašistima govore da ustanak zapravo nije bio motiviran antifašizmom, te bi ga se čak moglo nazvati četničko-fašističkim. Sporazumi “antifašističkih” ustanika i talijanskih fašista o zajedničkoj borbi protiv ustaša potpisivani su u Otriću 11 i 22. 8. 1941., u Golubiću 21. 8. 1941. i u Pađanima 21.9.1941.
Na obilježavanju, u podnožju spomenika ustanku, govorit će predsjednik SNV-a i zastupnik u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac, bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić, zamjenica općinske načelnice Gračaca Rajka Rađenović, pripadnik VI. Ličke brigade Jovo Korica te povjesničar Hrvoje Klasić, najavila je Aneta Lalić, voditeljica Odjela za kulturu u SNV-u.
Kao i prijašnjih godina, kontra-skup najavila je izvanparlamentarna Autohtona Hrvatska stranka prava (A-HSP), potvrdio je za Hinu predsjednik stranke Dražen Keleminec. Jake policijske snage od ranih jutarnjih sati su u Srbu i legitimiraju sve koji ulaze u selo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
