Objavljen popis: Ovo su tvrtke koje su obnavljale Banovinu nakon rata

Foto: fah (fotomontaža: Narod.hr)

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objavio je u četvrtak na svojim internetskim stranicama Informaciju o obnovi na području Sisačko-moslavačke županije, koja sadrži popise projektanata i nadzora, izvođača radova te područnih nadzora i revidenata, kao i troškove obnove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Obnova nakon rata: Tko je bio zadužen, izvodio radove i koliko je obnova koštala državu?

Kvaliteta obnove kuća i drugih objekata u Sisačko-moslavačkoj županiji u fokusu je javnosti nakon potresa koji su tu županiju i druge predjele središnje Hrvatske zadesili krajem prošle godine i koji su srušili ili znatno oštetili brojne objekte obnovljene ili izgrađene poslije Domovinskog rata. Stoga se otvorilo pitanje kvalitete gradnje te nadzora izvedenih radova, ali i političke i pravne odgovornosti tadašnjih vlasti koje su organizirale obnovu.

Predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica osvrnuo se na objekte obnovljene nakon Domovinskog rata i velikosrpske agresije na RH, a koji su urušeni nakon potresa. Istaknuo je kako se mora utvrditi tko je odgovoran za loše obnovljene stambene objekte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Vidio sam kako izgledaju kuće obnovljene nakon Domovinskog rata, očigledno se radi o velikom kriminalu gdje se porezni obveznici i naš novac koriste da bi se pojedinci obogatili na kriminalan način i ostavili takve građevine ljudima da živimo u njima”, kazao je Bartulica prije par dana za N1.

Most također podržava osnivanje istražnog povjerenstva za poslijeratnu obnovu.

“Imamo jasne argumente zašto je potrebno povjerenstvo, a vladajući ako su spremni pretrpjeti takvu političku štetu i poslati jako lošu poruku hrvatskim građanima, a to je da imaju nešto protiv istraživanja očitog kriminala kod dijela obnovljenih kuća, onda i dalje preuzimaju moralnu i političku odgovornost za prikrivanje tih stvari”, kazao je Nino Raspudić za RTL.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državni ured objavio podatke o poslijeratnoj obnovi Sisačko-moslavačke županije

“S obzirom na opravdani interes javnosti i niz medijskih upita u kojima su zatražene informacije o popisima projektanata i nadzora, izvođača radova, područnih nadzora i revidenta, statističkih prikaza informacija o obnovi s iskazanim vrijednostima utrošenih sredstava državnog proračuna, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje objavljuje informacije koje ne ometaju istražne radnje nadležnih tijela koje su u tijeku”, kaže se u objavi Informacije.

Na popisu projektanata i nadzora je njih 83, a popis izvođača radova obuhvaća 202 izvođača. Tu je i popis s četiri područna nadzora i jednim revidentom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među izvođačima su veće i manje tvrtke iz cijele Hrvatske, a na popisu područnog nadzora su Projektant Požega, Sirrah Osijek, F&M inženjering Velika Gorica i HIMK Zagreb. HIMK je ujedno jedini revitend.

Informacija je dostupna na adresi https://sduosz.gov.hr/vijesti-8/objava-informacija-o-obnovi-na-podrucju-sisacko-moslavacke-zupanije/1349

Objava Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje uslijedila je nakon što je premijer Andrej Plenković rekao u četvrtak na sjednici Vlade kako nema nikakvih zapreka da javnost zna tko je sudjelovao u obnovi nakon rata.

Plenković je izvijestio kako je dao nalog državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje da se sistematizira popis vezan za obnovu kuća nakon Domovinskog rata u Sisačko-moslavačkoj županiji te poručio kako nema zapreke da to bude dostupno javnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To, dodao je, treba još precizno utvrditi i povezati s kućama koje su na različite načine obnovljene nakon rata.

“Tu je bilo puno modela, važno je ući u detalje prije donošenja zaključaka”, istaknuo je premijer.

Ukupno uloženo 2,6 milijardi kuna

Prema “Pregledu završenih aktivnosti obnove na području Sisačko-moslavačke županije”, u obnovu 24.930 objekata ukupno je investirano 2,58 milijardi kuna, od čega se najviše – 2,17 milijardi kuna, odnosi na organiziranu obnovu kuća četvrtog do šestog stupnja oštećenja. Takvih objekata bilo je 8.880.

Za kredite koji su odobravani za obnovu nastalih oštećenja prije donošenja Zakona o obnovi odnosno od 1992, do 1994. godine, preko HBOR-a i poslovnih banaka (bespovratni krediti) utrošena su 272 milijuna kuna, za 5.440 objekata.

Novčane potpore za oštećenja kuće od prvog do trećeg stupnja iznosile su 63,5 milijuna kuna, za 4.961 objekt, a za ostalu obnovu i sanaciju stanova, devastiranih objekata i donacije ukupan iznos je 47,7 milijuna kuna.

Za povrat sredstava u samoobnovi, onima koji su sami obnavljali kuće utrošen je 21 milijun kuna, a za potpore u građevinskom materijalu 3,7 milijuna kuna, koji se odnose na razdoblje prije donošenja Zakona o obnovi, kada se materijal za sanaciju ratne štete dodjeljivao preko lokalnih skladišta građevinskog materijala.

Podaci prema općinama i gradovima pokazuju da je najveći iznos od ukupnih 2,58 milijardi kuna otišao u Petrinju – 735,1 milijun kuna, potom u Glinu – 412,4 milijuna kuna te u Novsku – 343,5 milijuna kuna. Na Sisak se odnosi 114,5 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.