Od moguća četiri milijuna, na dosadašnju promidžbu za Europske izbore, najviše je, 2,6 milijuna potrošio SDP, slijedi HDZ sa milijun i pol, te Amsterdamska koalicija koja je potrošila nešto manje od 1,2 milijuna, pokazuju izvješća koja je u ponedjeljak na svojim mrežnim stranicama objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Promidžbeni troškovi liste Bandićeve stranke iznose 960 tisuća kuna, HNS-ove, koju nosi međimurski župan Matija Posavec, 688 tisuća kuna, Mostove 653 tisuće kuna. Pupovčev SDSS je na promidžbu potrošio 554 tisuće, Živi zid 316 tisuća, Čačićevi reformisti 309 tisuća, Pametno 208 tisuća kuna.
Dvije nezavisne liste, koje nose Marijana Petir i Mislav Kolakušić, potrošile su 47 tisuća, odnosno 21 tisuću kuna.
Neovisni za Hrvatsku na promidžbu su potrošili 75 tisuća kuna, lijeva Politička platforma Možemo! 52.500, SNAGA 42 tisuće, Start Dalije Orešković 27 tisuća, Hrvatski suverenisti (19.500).
HDZ bez donacija
Osim o troškovima promidžbe, izborni su sudionici objavili i izvješća o cijeni za medijsko oglašavanje te o primljenim donacijama.
HDZ je izvijestio da nije imao donacija, SDP-u su donatori uplatili 26 tisuća kuna, Mostu 21 tisuću, Živom zidu 20.500 kuna, Bandićevoj listi gotovo 520 tisuća kuna.
Spomenuta izvješća stranke, koalicije i nositelji nezavisnih listi bili su dužni dostaviti sedam dana prije izbora koji se održavaju u nedjelju, 26. svibnja, no pravu sliku o njihovim izbornim troškovima i donatorima dat će tek završna financijska izvješća koja moraju dostaviti do 25. lipnja.
Izborni sudionici izvješća dostavljaju unosom u DIP-ov informacijski sustav, što je novost u odnosu na dosadašnje izbore kada su takva izvješća slali ‘papirnato’. Osim te, novost je i da izvješća više ne moraju objavljivati na svojim mrežnim stranicama. Zahvaljujući novom sustavu, sva će izvješća biti javno dostupna na jednom mjestu, DIP-ovoj mrežnoj stranici.
Izbornim sudionicima koji zaborave na rokove ili na propisani način ne dostave izvješća, može se obustaviti isplata naknade troškova izborne promidžbe.
Na izborima za Europski parlament sudjeluju 33 liste, dvije nezavisne, te 31 stranačka, te 396 kandidata između kojih će se izabrati 12 hrvatskih zastupnika.
Financiranje političkih stranaka iz državnog proračuna
Podsjetimo, U ime obitelji već se nekoliko godina zalaže protiv financiranja političkih stranaka iz državnog proračuna ovako visokim iznosima i prema broju zastupnika, ne uzimajući u obzir broj građana koji su dali glas nekoj stranci. Nema novaca za povećanja plaća učiteljima, za zdravstvo, ali i početkom 2019. Odbor za Ustav bez rasprave donosi odluku o dodjeli 56,4 milijuna kn za političke stranke, a narodne referendume koče s brojnim preprekama i otežavanjem doniranja građana.
Novim Kuščevićevim Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma se, među ostalim, regulira financiranje referendumskih aktivnosti što do sada nije bilo uređeno niti jednim propisom.
Ovim prijedlogom Zakona HDZ i SDP žele spriječiti građane da financiraju vlastite referendume.
“Građanska referendumska inicijativa koja nastaje ad hoc izjednačava se s političkom strankom koja ima administraciju i zaposlenike i dobiva mjesečno 35 000 kuna po zastupniku iz državnog proračuna. Postavljaju se prepreke za same organizatore, koji su u najvećem dijelu građani volonteri, koji trebaju u roku od osam dana nakon završetka prikupljanja potpisa podnijeti čak četiri različita izvješća”, upozorio je krajem siječnja Ivan Munjin, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji, te istaknuo da je ovaj Zakon Plenkovićeve Vlade zapravo prepisani prijedlog SDP-a od prije tri godine protiv kojeg je HDZ tada glasovao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
