Hrvatska demokratska zajednica ranije je nego inače, čak sedam mjeseci prije lokalnih izbora, odlučila istaknuti svog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Bit će to ginekolog Mislav Herman koji je već dugo aktivan u gradskoj politici. Herman obnaša dužnosti zastupnika u Gradskoj skupštini i predsjednika gradske organizacije HDZ-a. Izbor Hermana, kojeg mnogi Zagrepčani ni ne prepoznaju i koji se ni s čim u dosadašnjoj političkoj karijeri nije istaknuo, iz današnje perspektive sedam mjeseci uoči izbora, u mnogočemu podsjeća na ranije izbore kandidata HDZ-a.
Od 2009. kada je uveden izravan izbor gradonačelnika HDZ-ovi kandidati u Zagrebu, redom Jasen Mesić, Margareta Mađerić, Drago Prgomet i Davor Filipović, nisu uspjeli ući u drugi krug.
Dapače, osvajali su mizerne postotke (za stranku snage HDZ-a) koji su vrlo često bili manji od postotaka koje je dobivala HDZ-ova lista za Gradsku skupštinu. Razlog leži u nedostatku njihove prepoznatljivosti među Zagrepčanima, što je posljedica nedostatka političke karizme i talenta. Bez obzira na sve okolnosti koje Hermanu ne idu u prilog, pred njim i HDZ-om je dovoljno vremena da uvjere birače kako su baš oni pravi izbor za Zagreb nakon neuspješnog mandata Možemo i Tomislava Tomaševića.
>Tomaševićeva borba s prometom: Uvodi naplatu parkinga nedjeljom, najavljuje stare projekte
Zašto HDZ nominira nepoznate kandidate?
Mnoge površne pratitelje političkih zbivanja u Hrvatskoj čudi situacija da HDZ, kao najjača stranka u državi, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus ne može u glavnom gradu dohvatiti niti drugi krug izbora za gradonačelnika. Dodatno, mnogima je nejasno zašto stranačko vodstvo iz izbora u izbore ponavlja grešku i nominira nedovoljno prepoznatljive kandidate.
Razloga je barem tri.
Prvo, birači u Zagrebu već su desetljećima više okrenuti lijevim opcijama nego onim desnim, među koje (barem nominalno) pripada HDZ. Zbog toga je razmjerno teško naći HDZ-ovog teškaša koji bi svoju političku karijeru stavio na kocku na ovom, za njih, “gostujućem terenu”.
Dugogodišnja povezanost te vidljivi i nevidljivi “dealovi” HDZ-a s bivšim gradonačelnikom Milanom Bandićem i njegovom strankom drugi su razlog slabosti HDZ-a u Zagrebu. Naime, HDZ se u Zagrebu godinama vodio onom starom narodnom “bolje vrabac u ruci nego golub na grani”. Prevedeno, oportunistički su prihvaćali komadiće vlasti od strane Bandića nauštrb izgradnje vlastite političke pozicije, prepoznatljivih kadrova te posredno biračke baze u Zagrebu.
Treći razlog, za razliku od prva dva, gotovo je nemoguće empirijski dokazati. On slijedi u javnosti više puta izrečenu tezu po kojoj središnjica HDZ-a (aktualna i sve prethodne) u stvari niti ne želi uložiti stvarni napor ne bi li stranka osvojila vlast u glavnom gradu. Njima bi eventualni uspjeh gradske organizacije, a napose gradonačelničkog kandidata, stvorio moguće probleme u stranci. Oni bi se manifestirali u vidu političke ličnosti (HDZ-ovog gradonačelnika Zagreba) koja bi u budućnosti zasigurno pretendirala na osvajanje stranačkog trona.
2025. – Mislav Herman
Mislav Herman rođen je 1977. godine u Zagrebu gdje je završio jezičnu gimnaziju i medicinski fakultet. Još kao student Herman se učlanjuje u HDZ te se polako uspinje u stranačkoj hijerarhiji.
U lipnju 2017. prvi put ulazi u Gradsku skupštinu, a 2020. postaje njezin predsjednik. U stranačkoj hijerarhiji obnašao je poziciju šefa gradskog ogranka Gornji grad-Medveščak, a u listopadu 2020. izabran je za predsjednika zagrebačke Gradske organizacije HDZ-a. Na toj je poziciji zamijenio Andriju Mikulića, koji je imenovan za glavnog državnog inspektora. Herman je trenutno zastupnik u Gradskoj skupštini i Hrvatskom saboru u kojem je i potpredsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Pred Hermanom je izazovno razdoblje u kojem se, ukoliko želi postati gradonačelnik, mora jasnije profilirati kao prava alternativa Tomaševiću.
>Mislav Herman bit će HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba
2021. – Davor Filipović
Na prošlim lokalnim izborima kao HDZ-ov gradonačelnički kandidat isplivao je Davor Filipović.
Ovaj, tada slabo poznati zastupnik u Gradskoj skupštini i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ni s čim nije odavao dojam “gradonačelničkog kalibra”. To nije spriječilo stranačku središnjicu da mu podari povjerenje i pošalje ga u utrku.
Njegov izbor pokazao se lošim. Filipović je osvojio tek četvrto mjesto s 9,83% gledajući u leđa Jeleni Pavičić Vukičević, Miroslavu Škori i Tomislavu Tomaševiću.
Zanimljivo Filipović je dobio manje glasova od HDZ-ove liste za skupštinu koja je zauzela drugo mjesto osvojivši 11,30% glasova. Nakon neuspjele epizode na lokalnim izborima Filipović je od strane premijera Plenkovića nagrađen položajem ministra gospodarstva. Ni na tom se mjestu nije osobito snašao te se zadržao vrlo kratko, a presudila mu je afera “Mreža”.
>Herman: Rojs praktički izbačen iz HDZ-a, moguće da je Milanovićev igrač
2017. – Drago Prgomet
Drago Prgomet bio je izbor Andreja Plenkovića za gradonačelničkog kandidata HDZ-a na lokalnim izborima 2017. godine. Njegov izbor, pokazuje rezultat, nije se pokazao dobitnom opcijom. Prgometa je zaokružilo samo 5,60% Zagrepčana koji su glasovali na izborima te je osvojio peto mjesto.
Ispred Prgometa bili su tada Milan Bandić (koji je postao gradonačelnik), Anka Mrak-Taritaš, Sandra Švaljek i Bruna Esih. I ovog puta HDZ-ova lista osvojila je više glasova od gradonačelničkog kandidata – 11,96%. Drago Prgomet po struci je liječnik, a za razliku od nekih drugih HDZ-ovih kandidata njegova politička karijera “nije za baciti”.
Ukratko, Prgomet je 2012. je postao zamjenik predsjednika HDZ-a, 2015. je bio jedna od zvijezda novoosnovanog Mosta, osnovao je i svoju političku opciju HRID da bi se ubrzo vratio pod skute HDZ-a.
Prgomet je tijekom političke karijere bio saborski zastupnik te predsjednik Gradske skupštine u Zagrebu. Danas više nije politički aktivan te je posvećen liječničkom pozivu.
2013. – Margareta Mađerić
I ime Margarete Mađerić nalazi se na popisu onih koji su u gradonačelničku utrku u Zagrebu poslani da “izginu za stranku”. Bilo je to na izborima 2013., a tada posve anonimna Mađerić nije se proslavila.
Osvojila je 5,41% što joj je bilo dovoljno za četvrto mjesto. Ispred nje bili su redom: Milan Bandić, Rajko Ostojić i Vladimir Ferdelji. HDZ-ova lista za Gradsku skupštinu, zanimljivo, osvojila je gotovo 10% više od Mađerić – 14,72%!
Mađerić je u svojoj političkoj karijeri bila zastupnica u Gradskoj skupštini, saborska zastupnica, a trenutno se nalazi na poziciji državne tajnice u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
2009. – Jasen Mesić
Na prvim lokalnim izborima na kojima se gradonačelnik birao na izravan način, onima 2009., HDZ je izabrao Jasena Mesića da pokuša postati gradonačelnik glavnog grada. U to vrijeme (kao i danas) Jasen Mesić nije predstavljao osobito poznatu političku figuru. Ipak, rezultatski se nije osramotio. Osvojio je treće mjesto s osvojenih 13,17% gledajući u leđa Josipu Kregaru i Milanu Bandiću.
Nakon ovih izbora Mesićeva politička karijera nije zamrla.
Bio je ministar kulture, saborski zastupnik, a trenutno je ovaj diplomirani povjesničar i arheolog na dužnosti veleposlanika RH u Italiji.
