Odvjetnik Olujić za Narod.hr analizira kako se Plenković 2020. borio protiv korupcije

Nova godina prilika je za sagledati što je sve i kako učinjeno u protekloj godini. S uglednim hrvatskim odvjetnikom Željkom Olujićem razgovarali smo o događanjima i stanju u hrvatskom pravosuđu tijekom 2020. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odlazak Dražena Bošnjakovića – ministra “bez boje, okusa i mirisa”

“Pravo je u Hrvatskoj u 2020. obilježilo prije svega to što je to bila zaključna godina vlasti jednog nesposobnog ministra pravosuđa – Bošnjakovića koji je bez mirisa, boje i okusa i bez ikakvog smisla bio na toj vrlo važnoj, prevažnoj funkciji. Drugo, smjenjivali su se ministri kao po traci, a ujedno su i neki visoki dužnosnici osumnjičeni za teška kaznena djela. Recimo, u našoj državi se Plenković, po uzoru na druge države, deklarativno opredijelio za odlučnu borbu protiv korupcije, ali pri tom je zanemario ono što je osnovno za ta sva kaznena djela za koja je pokrenut niz kaznenih prijava, a to je da je još važnije ta kaznena djela sprječavati, dakle, preventivno djelovati.

> Odvjetnik Olujić: ‘Milanović skreće pozornost s vrlo velikog korupcijskog skandala u Hrvatskoj’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Odvjetnik Olujić zapanjen oslobađanjem osumnjičenika za ratni zločin iz Negoslavaca

Evo, samo, primjerice, sada mi pada na pamet, trebalo je promijeniti podosta zakona, postavlja se jedno osnovno pitanje – kako to da naši zakoni, prije svega mislim na kazneno zakonodavstvo, u isto vrijeme mogu birati s jedne strane lobiranje, a s druge strane, kažnjavati trgovinu utjecajem kao posebno kazneno djelo. A to su, u stvarnosti, dva potpuno ista kaznena djela – i trgovina utjecajem i lobiranje.

Drugo što valja reći: počinjen je niz kaznenih djela, a pravosuđe je neefikasno, ono ne djeluje promptno i ne djeluje na način da bude važna i brzina. Naravno, ne smije se pritom zanemariti kvaliteta sudovanja, ali kad imate situaciju kao u slučaju JANAF-a i Kovačevića i onog, kako ga ja nazivam, podrumskog kluba, novinari u fokus stavljaju nevažne stvari – koliko se popilo pića, koliko je bilo jela, čašćenja, izdavanja računa i, eventualno, escort dama, a pri tom zanemarili ono osnovno – što je s ogromnim novcem koji je nađen i kako i na koji način će se uopće voditi kazneni postupak. Vrlo traljavo se izvode predradnje i sam predkazneni postupak – dakle, ono što je dužnost policije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje je li problem možda i što su sami novinari dolazili u taj klub, odvjetnik Olujić odgovara:

“Naravno, to je poveznica. Niz novinara tamo jedu, piju, zabavljaju se… i u biti u jednom lancu služe tome da se širi ta korupcijska hobotnica. Ona je prožela cijelo hrvatsko društvo. Prema tome, ono što mi sada teško proživljavamo u odnosu na potres i koronu, nije najgore u 2020. Potres i korona su svakako strašni, ali razara nas i pravosuđe u Republici Hrvatskoj. Dakle, to je ono što bih mogao reći u odnosu na situaciju u 2020. Nemojmo se zanositi, ako se ovako nastavi, isto će biti i u 2021., 2022., 2023. i svim ostalim godinama sve dok se ne počne djelovati na način da prvo DORH i pravosuđe u cjelini ne počne kažnjavati sve počinitelje kaznenih djela. Dok se to ne dogodi neće biti dobro, ali istovremeno, uz pravosuđe, valja djelovati i preventivno – da se spriječi ta kaznena djela koja doslovno razdiru hrvatsko društvo.”

“Dobro je da je iz DORH-a otišao Mladen Bajić”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S obzirom da se promijenila osoba na čelu DORH-a – došla je gđa Zlata Hrvoj-Šipek, zatražili smo odvjetnika Olujića da nam i to prokomentira te smo ga upitali potječe li ona iz starih struktura u DORH-u, kao što je bio slučaj sa ranijim glavnim državnim odvjetnicima, koji su se rotirali između mjesta glavnog državnog odvjetnika i njihovih zamjenika.

“Gđa Hrvoj-Šipek je jedna čestita i dobra pravosudna djelatnica što je dokazala u svom dosadašnjem radu. Ona nije od jučer u pravosuđu, ona radi već dugi niz godina. Ja vjerujem da bi ona trebala svakako povući neke energične korake u Državnom odvjetništvu, tim više što je ona nositelj u hijerarhijski subordiniranoj organizaciji – Državnom odvjetništvu – pa ima dosta velike ovlasti i moć da djeluje. Svakako je dobro da je iz DORH-a, koliko čujem, otišao zloglasni bivši državni odvjetnik – Mladen Bajić – da je on otišao u mirovinu, ali tu će trebati još učiniti puno energičnijih i snažnijih koraka, puno bi ih nova državna odvjetnica trebala učiniti ukoliko želi da pravosuđe profunkcionira onako kako treba. Tu još ima dosta ljudi iz bivšeg sustava, na terenu, računajući od općinskih državnih odvjetništva i njihovih zamjenika, pa preko županijskih državnih odvjetništva i njihovih zamjenika, USKOK-a do zamjenika same državne odvjetnice – trebat će još niz koraka učiniti da bi hrvatsko pravosuđe djelotvorno radilo.

“Malenica je činovnik koji izvršava naloge Vlade”

Na pitanje da prokomentira novog ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu, odvjetnik Olujić odgovara:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar Malenica je, koliko ja vidim, po svom postupanju dosta sličan ministru Bošnjakoviću, on nosi resor i ministra pravosuđa i ministra uprave. Međutim, on je čovjek iz uprave. On je teoretičar, a, što je važno istaknuti, svojim znanjem o pravosuđu nikako ne može doprinijeti dobrome. On je samo činovnik koji očito izvršava naloge vlade u kojoj sjedi. On nije do sada pokazao nikakvu energičnost ni htijenje ni želju da poduzme korake koji su neophodno potrebni u pravosuđu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.