Okrugli stol o odnosu kemije i industrije u HAZU

Foto: fah

Okrugli stol na temu “Koja znanja industrija očekuje od diplomiranih studenata kemije/primijenjene kemije/kemijske tehnologije” održan je u srijedu u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, izvijestili su u srijedu iz HAZU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako podsjećaju iz HAZU, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije prihvaćena 2014. daje naglasak na razvoj istraživačkih sveučilišta, posebno u STEM područjima, njihovu intenzivnu suradnju s gospodarstvom, stvaranje novih znanja i inovacija te vodeću ulogu u cjeloživotnom obrazovanju.

Kemija kao temeljna prirodna znanost ima glavnu ulogu u nizu važnih industrijskih sektora, od bazne kemijske industrije do farmaceutske i agrokemijske industrije, prehrambene industrije i industrije nafte, a kao znanstvena disciplina specifična je i po relativno brzom transferu fundamentalnih otkrića u tehnologiju.

S druge strane, industrija nerijetko kritizira sveučilišne studijske programe koji ne pokazuju dovoljno fleksibilnosti ili su previše okrenuti teoretskim razmatranjima, bez dovoljno doticaja s realnim i svakodnevnim problemima i izazovima, napominje se u priopćenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Okrugli stol organizirao je Odbor za kemiju Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU kako bi se o sadržajima visokog obrazovanja u kemiji na hrvatskim sveučilištima i očekivanjima od strane industrijskog sektora progovorilo otvoreno i izravno.

Predsjednik Odbora za kemiju HAZU akademik Mladen Žinić kazao je da je cilj ovog nedavno osnovanog Akademijinog tijela okupljati vodeće hrvatske kemičare kako bi djelovali kao svojevrstan think-tank u području kemije i povećanja interesa za kemiju.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je da je Akademija 2012. izradila smjernice za Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije u kojima je bilo istaknuto da sveučilišna nastava mora biti povezana s potrebama gospodarstva, što u praksi vrlo često nije slučaj, zbog čega se iz gospodarskog i industrijskog sektora obrazovnom sustavu prigovara da ne stvara kvalitetne kadrove za razvoj industrije i tehnologije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Akademik Kusić iznio je primjer hrvatskih nobelovaca kemičara Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga koji su tijekom cijele znanstvene karijere bili povezani s industrijom.

Superspecijalizacija najveća pogreška sveučilišta

Viši direktor u kompaniji Pliva-Teva prof. dr. sc. Ernest Meštrović upozorio je na neke od ključnih problema koji sprječavaju kvalitetan odnos visokog obrazovanja i industrijskog sektora u predavanju na temu “Idealni profil kemičara ili kemijskog inženjera u industriji”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U Hrvatskoj su inženjeri gurnuti na marginu jer smo uveli magistre, a industriju čini upravo inženjerstvo, što znači primjenu”, kazao je Meštrović.

Iznio je podatke da u Hrvatskoj postoji 214 tvrtki u farmaceutskom sektoru u kojima radi oko 7500 zaposlenika, od toga od 700 do 1000 s visokom stručnom spremom, dok ih u Europi ima oko 700.000.

Upozorio je da se studente tijekom studija kemije zatrpava s previše podataka, primjerice s čak 30.000 kemijskih reakcija, a najvećom pogreškom koju rade sveučilišta naveo je superspecijalizaciju.

“To je pogubno za Hrvatsku jer ne možemo imati superspecijalizaciju za sve poslove koje industrija treba, već nam treba balans između vještine, znanja i sposobnosti”, ističe Meštrović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatra da je krivo od industrije tražiti opis zanimanja pa školovati kadrove. “Industrija to ne zna i ne treba znati. Na sveučilištima treba raditi bazičnu znanost, organsku, fizikalnu i analitičku kemiju, a superspecijalizaciju prepustiti industriji. Studente ne treba plašiti industrijom, a sveučilište treba biti spremno za promjene i izazove“, rekao je Meštrović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.