Olujno nevrijeme uzrokovalo je u srijedu prekid opskrbe električnom energijom u dijelu Đakova i okolnim naseljima, a bez struje je 2337 kućanstava, izvijestilo je Ravnateljstvo civilne zaštite na Twitteru.
Ističu da je do kvara na elektroenergetskoj mreži, uzrokovanog nevremenom, došlo u 17 sati i 22 minute.
Zbog olujnog nevremena danas u 17:22 došlo je do kvara na elektroenergetskoj mreži te je dio grada Đakova i okolnih naselja ostao bez opskrbe električnom energijom, ukupno 2.337 kućanstava.
— Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-RH (@RavnateljstvoCZ) January 5, 2022
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vraća nam se zima
Nakon pravog proljetnog vremena s kojim smo ušli u novu godinu, vraća nam se zima. Najavljeni su olujni vjetar i kiša koja prelazi u snijeg. Promjena vremena je stigla, počela je padati i susnježica. Temperatura se spustila dolaskom večeri na 3 °C, prenosi hrt.
Upozorenje vozačima: Ne krećite na put bez zimske opreme
Danas je bio neobično topli dan za ovo doba godine u Gorskom kotaru, izmjereno je čak 9°C. Tijekom večeri počeo je padati snijeg, koji će nastaviti padati tijekom noći i jutra.
Iz tehničke jedinice Hrvatskih autocesta ispostave Delnice upozoravaju vozače da ne kreću na put bez zimske opreme.
Gorani su navikli živjeti pod snijegom od blagdana Svih Svetih, odnosno od početka studenog, pa sve do Uskrsa. No, posljednjih godina i onu su se navikli na sve izraženije klimatske primjene.
Koliko je Hrvatska ugrožena klimatskim promjenama?
Otvara se pitanje klimatskih promjena, koje ne dolaze kao apokalipsa, već dolaze polako. Primjerice, u obliku sve češćih olujnih nevremena ili toplinskih valova.
– Potaknuli smo promjene koje, nažalost, ne možemo zaustaviti. Možemo im se prilagoditi, a radimo li to dovoljno brzo, to ćemo tek vidjeti, jer tu se radi o odricanju od određenih komfora na koje smo navikli i mislim da bi to trebala biti puno prioritetnija tema u politici i društvu općenito, kaže Igor Horvat iz DHMZ-a Rijeka.
Simulacija koju su izradili riječki znanstvenici s kolegama iz Zagreba i Splita pokazuje kako bi Rijeka mogla izgledati ako razina mora poraste za 60 cm, a uz to dogodi se i velika plima. Ništa bolje ne prolazi ni jug zemlje.
> Danas oblačno, u srijedu kiša i snijeg, petak sunčaniji i hladniji
– Ono što mi na fakultetu pokušavamo analizirati jest kolike su opasnosti i koliko su mjere koje imamo na raspolaganju učinkovite. Recimo, ovdje u laboratoriju izradili smo jedan model koji predstavlja pregradu koja bi se trebala izraditi na Neretvi. Pune se zrakom, podižu i sprječavaju prodor morske vode, a ovo na Neretvi treba već danas, kaže doc. dr. sc. Nino Krvavica s Građevinskog fakulteta u Rijeci.
Nije ranjiv samo naš prirodni sustav.
Hrvatska spada u tri europske zemlje kojima bi štete od klimatskih promjena mogle biti jako velike – jedna od najvećih posljedica klimatskih promjena je podizanje razine mora i tu će biti ugrožen turizam, promet, marikultura, poljoprivreda, ističe prof. dr. sc. Nevenka Ožanić s Građevinskog fakulteta u Rijeci.
No, nije sve izgubljeno – rješenja postoje.
– Jedino što možemo je da počnemo skupljati podatke da bi na temelju njih vidjeli trendove i ranjivost Hrvatske te na osnovu toga izradili modele i dali mjere za prevenciju, ublažavanje i otklanjanje posljedica, kaže Ožanić.
A tu nikako ne treba zanemariti činjenicu da svaka promjena počinje i od nas samih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
