Orepić: Odabrao sam skupi stan, od 5,000 HRK – spreman sam participirati više od 313 HRK

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić komentirao je medijske napise o tome da je odabrao najskuplji stan za privremeni život u Zagrebu – 62 kvadrata na Trešnjevci, kojima je mjesečna cijena pet tisuća, od čega plaća 313 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Objasnio je da je, nakon što je postao ministar, mjesec dana bio smješten kod rodbine, peteročlane obitelji, a istodobno je podnio zahtjev za rješavanje stambenog pitanja.

“Tada nije bilo na raspolaganju službenih stanova, osim jednoga o kojemu se trebao opredijeliti jedan dužnosnik koji se za njega i opredijelio”, rekao je, dodavši da se nakon toga krenulo na tržište i ušlo u najpovoljniji stan.

Slaže se da je najam skup, te najavljuje kako će do konačnog rješenja participirati u troškovima, “ako ne u cijelosti, onda u značajnom dijelu dok se ne nađe neko drugo rješenje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako to ne smatra opravdanjem kaže kako smještaj ministra unutarnjih poslova podrazumijeva sigurnosne kriterije koji trebaju biti zadovoljeni, pa nije isto hoće li jedna ili pet osoba vršiti neposredno osiguranje.

Orepić smatra da bi ga trebalo prosuđivati kroz njegov daljni rad.

“Nemam što kriti, niti ću, ni prema medijima niti prema ljudima, karte su potpuno otvorene, u tom smjeru želim i mislim voditi ovo ministarstvo”, istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komentirao je i kritike da njegova odluka nije bila u skladu s najavama Mosta o uštedama. “Puno je poteza povučeno koji su već uštedili značajna sredstva državnom proračunu u ovom ministarstvu i drugima u kojima su ministri iz Mosta”, rekao je.

Najavio je da će zbog ušteda registracijske oznake na automobilima ostati iste kao dosad, samo će se na prazni dio pločice staviti zastava Europske unije. “U ovom trenutku se nema smisla izlagati bilo kakvim troškovima, za državni proračun, ali i za pojedince”, rekao je.

Ministar unutarnjih poslova po povratku iz Mađarske gdje se sastao s mađarskim kolegom Sandorom Pinterom, izjavio je kako je od otvaranja triju željezničkih graničnih prijelaza još važnije što se krenulo u smjeru novih, iskrenih odnosa s Mađarskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ključni procesi provode se na makedonsko-grčkoj granici, u smislu profilacije izbjeglica i zaštite zelene granice, a s mađarskim kolegama i na Vijeću ministara u Bruxellesu razgovaramo u smjeru da se ukopamo na toj granici, da su to doslovno vrata Europe u ovom trenutku, izjavio je Orepić novinarima u Ministarstvu unutarnjih poslova RH.

S kolegama se slaže i da bi taj izazov trebalo rješavati na tursko-grčkoj granici no, rekao je, ona u ovom trenutku nije spremna , a svima je cilj zaštititi ta vrata Europe.

Orepić je ocijenio kako je rješenje s graničnim prijelazima trajno, a Hrvatska je prihvatila obvezu da vrati one izbjeglice i migrante koji u Mađarsku uđu neprijavljeno i ilegalno.

Ponovio je da granice nisu zatvorene, a činjenicu da danas nije bilo ulaza objašnjava time kako se vjerojatno očekuje što će biti nakon sastanka u Bruxellesu, gdje i on odlazi u četvrtak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izrazio je uvjerenje da je Hrvatska glede pitanja izbjeglica napravila odličan posao i dobro se postavila u samom startu, pohvalivši suradnju zemalja tzv. balkanske rute, s kojima se sve rješava dogovorom. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: fah

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.