Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić izjavio je nakon sastanka članova Državnog stožera za zaštitu i spašavanje u utorak u Slavonskome Brodu da je Hrvatska za izbjegličku krizu potrošila 70 milijuna kuna te da će cjelokupni iznos svima koji su fakturirali račune biti isplaćen do petka.
Ministar Ostojić ponovio je da će prve izbjeglice vlakom iz Srbije, iz Šida u zimski tranzitni izbjeglički centar u Brodu stići 2. studenoga, a dan prije bit će obavljen tehnički pregled kampa.
Rekao je i da danas u 16 sati iz Hrvatske u Sloveniju, u Dobovu, po Akcijskom planu EU, stiže prvi vlak s izbjeglicama. Prijelaza izbjeglica neće biti na drugim mjestima jer dosadašnji način prijelaza na kapaljku nije bio prihvatljiv za nas, kazao je Ostojić i dodao kako se Hrvatska odazvala pozivu slovenske ministrice i ponudila pomoć 50 policajaca za regulaciju migrantskog toka u Sloveniji.
“Ponudili smo i šatore koji su potrebni pri registraciji, radi se o šatorima doniranima iz Katra”, rekao je Ostojić, koji ima razumijevanje za probleme Slovenije u organizaciji prijema i transporta izbjeglica.
Novinari su ga pitali znači li to da je poboljšana komunikacija sa Slovenijom.
“Da budem iskren, mi smo se na isti način ponašali i prema Srbiji. To je bilo logično ponašanje. Dovedeni ste u situaciju da vam dolazi 10.000 ljudi i onda pokušavate na bilo koji način zaštititi interese svoje države”, odgovorio je Ostojić i dodao kako službenog prekida komunikacije između dviju strana nije bilo.
Naglasio je kako je trenutačno glavni cilj da u Grčkoj profunkcioniraju prijemni i registracijski centri.
Na jutrošnju poruku slovenskog ministra Erjavca da Hrvatska sačuva svoje savjete za sebe, ministar Ostojić je rekao: “Bilo bi dobro da poslušate, nismo to govorili bez razloga.”
Po ministrovim riječima, Hrvatska je za izbjegličku krizu potrošila 70 milijuna kuna. Cjelokupni iznosi svima koji su fakturirali račune bit će isplaćeni do petka.
“Trenutačno se koriste sredstva iz proračunske rezerve. Odobreno nam je pet milijuna eura žurne pomoći, a na raspolaganju su nam i fondovi od 75 milijuna eura za migratnske krize”, rekao je ministar Ostojić u vezi s dosadašnjim troškovima.
Tranzitni centar za izbjeglice u Slavonskome Brodu funkcionirat će u dva sektora ukupnog kapaciteta 10.000 ljudi. U jednom sektoru trebale bi biti izbjeglice, a drugi će se istodobno čistiti i pripremati za nove skupine.
U vezi s Akcijskim planom Europske unije, Ostojić je potvrdio kako će se registracija izbjeglica ubrzati tako da će u njoj u Šidu sudjelovati i hrvatski policajci.
Ostojić je podsjetio da će se registracija provoditi u svakoj zemlji kojom prolaze izbjeglice kako bi Frontex pratio njihovo kretanje i kako bi se mogli registrirati oni koji to dotad nisu učinili.
“Ta registracija Frontexa bit će ulaznica za vlak u Šidu”, istaknuo je Ostojić, dodajući da će u registraciji izbjeglica u Šidu sudjelovati i hrvatski policajci. Po podatcima o broju izbjeglica koji ulaze u Grčku, ministar Ostojić je rekao kako se ne očekuje smanjenje priljeva izbjeglica. Na pitanje novinara, komentirao je strah dijela Brođana kako će otvorenja izbjegličkog kampa utjecati na sigurnost građana.
“Nitko nije vidio nikoga na cesti, nije se dogodio nijedan kriminalni čin, nije ukradena nijedna jabuka. Sigurnost građana u Hrvatskoj i Slavonskome Brodu je osigurana”, odgovorio je Ostojić i najavio da će kamp za izbjeglice u Opatovcu biti zatvoren čim proradi kamp u Slavonskome Brodu.
Od ponoći do 15 sati u Hrvatsku ušlo 3520 migranata
Od ponoći do 15 sati u Hrvatsku je ušlo 3520 izbjeglica i migranta, a u 16 sati u privremenome prihvatnom centru u Opatovcu bilo je 1299 osoba, među kojima i 105-godišnja Bibkhal iz Afganistana, koja je u Hrvatsku ušla tijekom prijepodneva sa 17 članova obitelji.
“Odlučili smo da krenemo svi. Morali smo pobjeći jer ondje odakle dolazimo za nas više nema života, a majku nisam mogao ostaviti. Cilj nam je Švedska i tamo nastaviti život“, rekao je 67-godišnji Bibkhalin sin ne želeći reći iz kojeg je grada u Afganistanu.
U prihvatnome centru u Opatovcu 105-godišnja Afganistanka smještena je u grijani šator u koji se inače smještaju žene, djeca i starije osobe te joj je pružena potrebna okrjepa u hranu i piću. Čim se nakupi dovoljan broj izbjeglica i migranata da popune vlak na kolodvoru u Tovarniku, Bibkhal će nastaviti put prema Švedskoj i za nju potpuno drugačijem životu.
Ona je najstarija osoba koja se našla u izbjegličkom valu koji je u proteklih četrdeset dana u Hrvatsku doveo više od 265.000 izbjeglica i migranata iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Albanije i Kosova, a kojima je jedini cilj doći do neke od zapadnoeuropskih država, ponajprije Njemačke. Na izbjegličkom putu mogu se susresti mladići u dobi od 20-ak godina, djeca, invalidi, majke s novorođenčadi te trudnice od kojih su neke rodile na putu, poput malodobne Sirijke koja se početkom listopada, putući iz Opatovca vlakom prema Njemačkoj, porodila u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu.
Crveni križ: Potrebne deke i topla odjeća
Za rad u tranzitnom izbjegličkom kampu u Slavonskome Brodu kroz sustav javnih radova primljeno je 200 osoba koje su bile u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, potvrdila je u utorak novinarima pri obilasku tog kampa glasnogovornica Hrvatskoga crvenog križa Katarina Zorić, te pozvala na donaciju deka i tople odjeće.
“Ovdje ćemo definitivno napraviti nešto bolje jer smo naučili na iskustvu iz Opatovca. Vjerujemo da ćemo zajedno s partnerskim organizacijama uspostaviti sustav koji će dobro funkcionirati. Na dan će na terenu biti više od 100 volontera, koji trenutačno slažu robu u skladišta”, rekla je Zorić podsjećajući da je Hrvatski crveni križ uputio javni apel za donacije.
“Hrvatskim tvrtkama ponajprije smo uputili zamolbu za donaciju deka jer smo sa zalihama pri kraju. Dobro bi nam došla i topla zimska odjeća, posebno dječja odjeća, tople zimske jakne, čarape. Apeliramo da donirana odjeća treba biti u dobrom stanju”, rekla je Katarina Zorić, podsjećajući da se donacije mogu dostaviti u gradske organizacije Crvenog križa.
U izbjegličkom kampu, osim Crvenoga križa, potporu pružaju i Caritas, UNHCR, UNICEF, “Save the Children” i druge međunarodne i lokalne nevladine organizacije.
Novi sustav registracija migranata u Sloveniji, Ljubljana hvali suradnju s Hrvatskom
Vlak sa skoro 1400 migranata o kojima je Slovenija bila unaprijed obaviještena došao je u utorak iz Hrvatske na granicu sa Slovenijom u blizini Rigonce gdje će biti registrirani i prebačeni u prihvatne centre u Dobovi i Brežicama, a obično kritični Boštjan Šefic slovenski koordinator za migrante je pohvalio poboljšanu suradnju s hrvatskim vlastima.
U utorak navečer se očekuje i ulazak oko 350 migranata u Sloveniju u blizini graničnog prijelaza Bregana, te nastavak dolazaka vlakova na Dobovu.
Tako se, unatoč jučerašnjim izjavama slovenskih dužnosnika da će se propuštanje migranata smanjiti a kontrola ulazak možda pooštriti, nastavlja tranzit ljudi iz s Bliskog istoka.
Eventualno usporavanje migrantskog vala na slovenskoj granici može se eventualno očekivati tek u četvrtak, ali samo ako se poboljšana operativna suradnja Hrvatske i Slovenije u migrantskoj krizi ne održi na sadašnjoj razini, rekli su slovenski dužnosnici.
U četvrtak se očekuje prva ocjena prilika na migrantskoj ruti jer će tada biti održana prva telekonferencija ovlaštenih zastupnika zemalja na tzv. balkanskoj ruti, o tome kako se ispunjavaju dogovori iz Bruxella na mini summitu o migrantima izbjeglicama održanom u nedjelju.
Za sada nema indikacija da bi se slovenska ulazna točka za migrante u Rigoncima zbog velikog opterećenja graničnog područja oko Brežica kroz koje je do sada prošlo preko 80.000 migranata mogla ukinuti, što se u Sloveniji kao mogućnost i upozorenje iznosilo u ponedjeljak, a što je najavljivao i slovenski državni tajnik Boštjan Šefic.
Šefic je na redovnom brifingu za novinare rekao da je u Dobovi u utorak već uveden nov sustav registracije migranata koji će skratiti čekanje na granici, te da se je suradnja s hrvatskim vlastima od konferencije u Bruxellesu bitno popravila.
“Migranti će iz vlaka od sada odmah izlaziti u prihvatni prostor, gdje će biti registrirani i zbrinuti, a nakon završenog postupka ući će u drugi vlak koji će ih prebaciti u privremene smještajne centre”, kazao je Šefic.
Po njegovim riječima, nov će način prihvata migranata bitno rasteretiti opterećene prihvatne centre uz granicu u blizini Brežica, a poboljšana suradnja s hrvatskim vlastima i policijom treba se nastaviti.
“Uložili smo sve napore da novi sustav djeluje na obje strane. To je velik prilog jačanju povjerenja i suradnje, te poboljšanju stanja na terenu”, kazao je Šefic glavni koordinator u slovenskoj vladi za pitanja migranata.
Pomalo kaotično stanje s migrantima na terenu na područjuu Brežica iz prethodnih dana sada je znatno poboljšano.
Tome pomaže i činjenica da su pomoć slovenskiim vlastima dostavile organizacije Caritasa iz Austrije, Njemačke i Mađarske, pa je u Dobovi postavljen grijani šator u koji će se moći smjestiti više od sto migranata.
Pored toga strane humanitarne organizacije pružaju medicinsku i drugu pomoć, kao i dobrovoljci iz više zemalja.
Uz to, najavljeno je da će se u radu s migrantima dodatno angažirati još više pripadnika oružanih snaga, nezaposlenih, a traže se i novi dobrovoljci, te osobe sa znanjem engleskog, arapskog, farsija i jezika koji se govore u Afganistanu, kako bi komunikacija s migrantima i postupak registracije tekli brže.
Tijekom današnjeg dana, glavni problem u Sloveniji bio je smanjeni prihvat migranata u Austriji koja nema dostatne prihvatne kapacitete, a osim toga se susreće s kritikama vlade njemačke savezne države Bavarske da u Njemačku prebrzo i mimo potrebne kontrole šalje velike skupine ljudi za koje je do sada najviše učinila upravo ta država, koja kritizira previše otvorenu i liberalnu azilantsku politiku kancelarke Angele Merkel.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.