Ostojić reagirao na opomenu EK: Dublinski sporazum je rađen za neku drugu situaciju

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je u četvrtak, u povodu službene opomene Europske komisije Hrvatskoj zbog toga što podatke o registraciji migranata ne unosi u zajednički informacijski sustav EURODAC kako nalaže Dublinski sporazum, da Hrvatska ima opravdan i argumentiran razlog zašto to ne čini te da je taj sporazm rađen za “neku drugu situaciju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dublinski sporazum je rađen za neko drugo vrijeme i neku drugu situaciju. Činjenica da je kroz Hrvatsku prošlo skoro pola milijuna ljudi, vjerovatno toliko i kroz Mađarsku, sigurno ne omogućava primjenu Dublinskog sporazuma u ovakvom formatu”, rekao je Ostojić na konfereciji za novinare u u Zimskom tranzitnom centru za migrante u Slavonskom Brodu i podsjetio da aktualna pravila predviđaju da bi sve osobe koje su tijekom migrantske krize ušle u EU, a ne dobiju azil, bile vraćene u zemlju gdje su prvi put registrirane u EURODAC.

Ostojić je potvrdio kako je Hrvatska u sustav unijela podatke za migrante koje su u zemlju ušle u prvih 48 sati aktualne krize, te da je nakon toga nastavila s registracijom po istom standardu, ali da podatke više nije dijelila s EURODAC sustavom. U tom vremenu u ERODAC su uneseni podaci za 4000 osoba, što je broj ljudi za koji je Hrvatska u tom trenutku imala kapacitete za smještaj i skrb, rekao je.

Regulativa propisuje da se migranti registriraju u prvoj državi u kojoj uđu u Europsku uniju i u tu zemlju se vraćaju ako ne dobiju azil u zemlji u koj ga traže. Zbog presude Europskog suda za ljudska prava da su narušena prava izbjeglici u Grčkoj i da je prema njemu postupano nehumano, ta je zemlja izuteta iz Dublinskog sporazuma i u nju se azilanti na vraćaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nelogično je očekivati da se poštuje ‘Dublin’ za koji i sama Njemačka traži da mu se drugačije pristupi. Sporazum je provediv ako se cijela EU dogovori da se zahtjev za azil može podnijeti u bilo kojoj zemlji članici, ali do toga još nije došlo”, rekao je Ostojić.

Opomenu će dobiti i Mađarska i Bugarska?

Opomena Hrvatskoj nije veliki problem jer za svoje postupanje ima opravdan i argumentiran razlog, rekao je. “Hrvatsku se ne može smatrati prvom zemljom ulaska u EU te da kao takva postane mjesto u koje bi se vraćali migranti. Sve to samo zato što poštujemo međunarodne konvencije i sukladno njima s punim dostojanstvom ponašamo prema migrantima”, rekao je Ostojić. Glavnina izbjeglica na balkanskoj ruti prvi put u EU ulazi u Grčkoj, a sada dio njih u EU ulazi i kroz Bugarsku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europska komisija je u četvrtak je uputila službene opomene pozivajući Hrvatsku, Grčku i Italiju da ispravno provedu Uredbu o Eurodacu, to jest da podatke s otiscima prstiju tražitelja azila prenose u središnji sustav Eurodaca unutar 72 sata što je, ističe se, ključno za finkcioniranje Dublinskog sporazuma.

Ostojić je rekao kako očekuje da će opomenu dobiti i Mađarska, te da bi se na listi za opomenu mogla bi se naći i Bugarska.

Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je da se slaže s izjavom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je u srijedu u Slovačkoj rekla kako je, po njenom mišljenju, Dublinski sporazum “mrtav”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je do sada azil zatražilo tek dvadesetak osoba, svi ostali su željeli nastaviti put, pet posto ih je željelo ostati u Austriji, a ostali su za odredište imali Njemačku, rekao je Ostojić.

EURODAC sustav zamišljen je kao jedinstveni sustav radi lakšeg postupanja u slučaju kada netko zatraži azil u zemlji članici EU. Unosom podataka u sustav takav zahtjev bio bi vidljiv vlastima svih članica EU. Sustav je ustrojen 2003. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.