Agrokorovi vjerovnici izglasali su nagodbu. Što donosi najveće ročište u povijesti hrvatskog sudstva? Tko će biti novi vlasnici Agrokora i što namjeravaju učiniti s kompanijom? Može li se osporiti nagodba?
Đuro Njavro: ‘Pravo restrukturiranje Agrokora je tek pred nama’
Na ta pitanja odgovore su pokušali dati Fabris Peruško, izvanredni povjerenik za Agrokor, Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Marica Vidaković, predstavnica dobavljača u Vjerovničkom vijeću i Ivo Jelušić, član Predsjedništva SDP-a.
Peruško je rekao kako je ova nagodba bila jedini način da vjerovnici nadoknade izgubljenu vrijednost jer kompanija sama nema dovoljno imovine koja se mogla prodati i vjerovnici namiriti dugovi. Vjerovnici su bili svjesni da jedino nastavkom poslovanja tvrtke mogu nadoknaditi izgubljenu vrijednost.
AGROKOR: Nagodba izglasana većinom glasova, Adris: Štitit ćemo svoje interese
Istaknuo je kako su vjerovnici sudjelovali s izvanrednom upravom u kreiranju same nagodbe i danas je 90% vjerovnika došla na ročište i 90% njih prisutnih glasalo je za nagodbu. Dodao je da nikad nije gajio iluziju da će biti izglasana sa 100-postotnom potporom. Za njega je to snažna poruka da vjerovnici vjeruju da je nagodba kvalitetna i da u budućem poslovanju samog Agrokora vide svoju budućnost.
Iz Konzuma se izvlačila gotovina
Peruško je objasnio kako će cijeli proces trajati od šest do devet mjeseci. Na pitanje hoće li savjetnici i dalje nastaviti raditi za 500 eura po danu, Peruško je rekao kako će se struktura savjetnika mijenjati.
Fižulić se ne slaže da je situacija u Agrokoru puno bolja nego prije 15 mjeseci. Agrokor je bio sistemski rizik prije 15 mjeseci, sistemski je rizik i danas i sutra jer je prevelik za Hrvatsku. Problematizirao je to što je Ante Ramljak i ministrica Martina Dalić na početku procesa rekli kako se koncern mora razgraditi, da bi se negdje na putu u ovih 15 mjeseci odustalo. Ostaje nam netransparentna struktura u rukama ruskih banaka koju će oni prodati, ustvrdio je Fižulić te dodao kako je glavni generator problema Konzum.
Vidaković se s tim nije mogla složiti. Rekla je kako se iz Konzuma izvlačila gotovina. Ako se uzme referentna 2016. godina, vidi se da Konzum raste, naglasila je.
Udio Sberbanka
Svima koji prigovaraju zbog udjela Sberbanka, Horvat je poručio kako je to banka koja je s najviše sredstava financirala Agrokor. Naglasio je kako je bilo nemoguće situaciju riješiti kroz stečajni zakon.
Radilo se od više od 70 tvrtki, rekao je te upitao koliko bi to trajalo u redovnim procedurama.
Jelušić je rekao kako nije sumnjao da do nagodbe neće doći jer je ona u interesu. No, uvjeren je, da bi se i bez lex Agrokora došlo do dogovora. Optužio je Vladu za netransparentno donošenje zakona, pogodovanje prijateljima premijera i ministrice Dalić. To je grijeh politike, politika je zabrljala. Upitao je što je s javnim novcem, a spomenuo je 1,2 milijarde eura, izgubljenim nagodbom. Horvat je rekao kako su se dionici iz javnog sektora u većini naplatili. Otkud vam pravo širiti takvo neznanje i demagogiju, upitao je Horvat Jelušića.
Adris grupa: Ustrajemo na pravnoj zaštiti svojih potraživanja
Nadovezao se Peruško potvrdivši ministrovu izjavu. Dodao je da kad govorimo o javnom novcu, ne možemo gledati jednodimenzionalno. Da ovaj zakon nije bio aktiviran, ulaskom u stečaj izgubili bismo tri i pol posto budžeta, rekao je Peruško.
Blokada sustava
Marica Vidaković istaknula je kako pri svakoj diskusiji ima potrebu podsjetiti na situaciju od prije 15 mjeseci kad je sustav bio blokiran s 3,9 milijardi kuna, puno operativnih kompanija koje nisu imale redovitu opskrbu. Bilo je bitno promtno reagirati kako se ne bi zaustavio tok robe i novca te cijeli sustav urušio. Lex Agrokor za posljedicu je imao stabilnost poslovanja i zaposlenosti, a onda i urednu naplatu PDV-a, poreza i doprinosa, istaknula je.
Plenković: ‘Nagodba je veliko postignuće, Agrokor ima ekonomsku budućnost’
Na Togonalovu konstataciju da su građani zabrinuti za ono što su nacionalne vrijednosti – 28 tisuća hektara zemlje u Baranji, maslinici u Istri, izvori pitke vode – sve to dolazi u strano vlasništvu, Ministar Horvat kaže kako treba pojasniti što je koncesija što vlasništvo. Ako smo mi u ovom trenutku zrcalno koncesije prenijeli na nova trgovačka društva znači da će se nova trgovačka društva u eksploataciji prirodnih resursa kroz određenu pravničkog naknadu pridržavati koncesijskog ugovora. Nema nikakvog razloga da se remeti taj poslovni odnos. Ne prodaju se prirodni resursi, naglasio je ministar Horvat.
