U dvorani Košarkaškog centra Dražen Petrović (Cibona) u Zagrebu održano je ročište na kojem su Agrokorovi vjerovnici glasovali o nagodbi u sklopu procesa izvanredne uprave, a nakon što je završio proces njihove registracije.
Izglasana je nagodba, za koju su glasovali vjerovnici s 80,2 posto ukupnih tražbina.
Sutkinja Nevenka Siladi Rstić najavila je da bi već u četvrtak Trgovački sud mogao donijeti rješenje kojim će potvrditi zakonitost nagodbe vjerovnika.
Na ročištu su pravo glasa imali vjerovnici s ukupno 33,7 milijardi kuna tražbina, od čega je na ročištu u Ciboni prisutno oko 450 predstavnika vjerovnika s tražbinama ukupno vrijednim 31,86 milijardi kuna.
Predstavnici vjerovnika su nešto prije 14 sati izglasali da svi prisutni vjerovnici s osporenim tražbinama također imaju pravo glasa o nagodbi.
Dodatnih 8,43 milijardi s pravom glasa
Nakon što je u stanci točno izračunato koliko će vjerovnika i s koliko tražbina imati pravo glasa, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nevenka Siladi Rstić je izvijestila da su vjerovnici s ukupno 8,43 milijarde kuna osporenih tražbina također dobili pravo glasa.
Taj iznos pribrojen je ranijem ukupnom iznosu nenamirenih tražbina s pravom glasa u iznosu od 25,3 milijarde kuna te tako pravo glasa imaju predstavnici vjerovnika s ukupno 33,75 milijardi kuna odnosno 2.978 vjerovnika.
Od tog ukupnog iznosa tražbina, 66,7 posto je bilo potrebno da bi nagodba bila izglasana.
Prekidi zbog prigovora
S obzirom na veliki broj vjerovnika, njih više od tri tisuće, Trgovački sud u Zagrebu je za registraciju predvidio oko dva sata, no ona je trajala otprilike tri sata – od 8 do 11 sati.
Odbor za gospodarstvo: ‘Agrokor ima budućnost, a ‘Lex’ postao dio pravne stečevine EU’
Na početku ročišta, nešto prije podneva, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nevenka Siladi Rstić poručila je sudionicima da pravo glasa imaju svi prisutni, što znači i vjerovnici osporenih tražbina, neovisno o tome je li im tražbina osporena od izvanrednog povjerenika ili drugih vjerovnika.
Ročište je sutkinja nekoliko puta prekidala zbog stanki tijekom kojih su rješavani prigovori pojedinih vjerovnika, najčešće zbog prigovora na utvrđeni status tražbine pojedinih vjerovnika. U jednom od tih slučajeva prekida zbog stanki, sutkinja Siladi Rstić je uz ostalo upozorila i kako je “izvanredni povjerenik do sada tajio kome će i kako predložiti pravo glasa” te da treba malo više vremena da se poslože tablice.
Zbog velikog broja vjerovnika i tražbina glasovanje se provelo uz pomoć za tu svrhu kreirane mobilne aplikacije koju je razvila Agrokorova kompanija m-Start “m2voting”.
Dobavljačima u prosjeku 60 posto povrata potraživanja, financijskim institucijama do 20 posto
Prema nagodbi, najveći pojedinačni vlasnik Agrokora bit će ruski Sberbank, s 39,2 posto vlasničkog udjela, te prema kojem će dobavljači koncerna u prosjeku ostvariti stopu povrata svojih potraživanja od 60 posto, a financijske institucije i ostali vjerovnici do 20 posto.
Iako je ruska banka najveći pojedinačni vlasnik, dobavljači su prošli osjetno bolje u nagodbi jer je najveći dio duga isplaćen u gotovini, dok su banke dobile udio u kompaniji vrlo upitne i teško odredive vrijednosti. Procjene su da za svoj udio u kompaniji neće uspjeti naplatiti više od petine stvarnog duga.
Nagodba se sastoji od dva dijela – pripremnog i provedbenog – te ima 32 poglavlja i 36 priloga. U dokumentaciji se detaljno razrađuje korporativna struktura Grupe Agrokor, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije izvanredne uprave, razrada novog duga Grupe Agrokor i kapitalne strukture, kao i drugi detalji vezani uz provedbu nagodbe. Sastavni dio dokumentacije su detaljne tablice svih tražbina, dosadašnjih plaćanja tijekom postupka izvanredne uprave te namirenja kroz nagodbu za svaku tražbinu. U jednom od priloga, napominje se u priopćenju, razrađena je i distributivna vrijednost društava pod izvanrednom upravom.
Vjerovnici su pritom potvrdili Model prioriteta namirenja (EPM) kao najbolji model za namirenje, s obzirom na broj kompanija unutar grupe te kompleksnost financijskog restrukturiranja. Kako se navodi, riječ je o fer i pravednom načinu namirenja, koji se koristi u najvećim međunarodnim postupcima restrukturiranja kompanija te je široko prihvaćen od međunarodnih kreditora.
U tom se modelu, u skladu sa zakonskim propisima, upravlja vodopadom naplate potraživanja za svaku pojedinu kompaniju, uključujući garancije za dug drugih kompanija, a tražbine se promatraju s aspekta njihove pravne pozicije.
Adris: Ne možemo podržati nagodbu o Agrokoru koja nije ni pravedna ni poštena
No nisu svi zadovoljni nagodbom. Financijski savjetnik za grupu dobavljača i određene vlasnike dužničkih vrijednosnica Hrvoje Japunčić, kazao je u srijedu da određeni vjerovnici nisu glasovali za nagodbu prvenstveno iz pragmatičkih razloga, odnosno nezadovoljstva koliko su dosad plaćeni i koliko će biti u budućnosti, kao i koliki će biti njihov vlasnički udjel u novom Agrokoru.
Adris grupa u srijedu je, nakon izglasavanja nagodbe u Agrokoru, priopćila da ostaje kod svojih ranije izloženih argumenata zbog kojih nije podržala nagodbu te da će ustrajati u zaštiti svojih interesa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
