Zašto je počeo tranzitni rat sa Slovenijom? Hoće li vozači kamiona blokirati Zagreb sporom prosvjednom vožnjom? Očekuju li nas kilometarske kolone na granicama na početku turističke sezone?
O tim pitanjima u HRT-ovom Otvoreno govorili su ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec, gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa HGK Darko Vukadinović, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija i Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Cestovni prijevoznici prijete mogućom blokadom prometa ako se promet ne riješi.
“Odluka slovenske strane je diskriminirajuća jer će oni odlučiti koja registarska oznaka može prijeći preko nekog graničnog prijelaza. Najviše su oštećeni naši kolege iz Dalmacija i Slavonije. Tražimo od našeg ministarstva da naš zaštiti”, ističe predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Dragutin Kranjčec.
Sve je počelo kada je zabranjen tranzit za slovenske kamione kod Murskog Središća. Oni su odgovorili protumjerama.
“To nije točno. Slovensko ministarstvo je jednom uputom donijelo odluku da se cijeli tranzitni promet prebaci na autoceste, na četiri granična prijelaza. Mi to pozdravljamo zbog zaštite lokalnog stanovništva, sigurnosti cestovnog prometa itd.”, kaže ministar Oleg Butković koji dodaje da takva odluka neće uništiti turističku sezonu, a zbog činjenice da će na četiri najfrekventnija prijelaza biti velika gužva.
“Sada na nekim drugim prijelazima neće biti gužvi. Ovo nije nikakav tranzitni rat. Ovdje se isključivo sa slovenske strane vodilo sigurnošću cestovnog prometa. Slažem se da je odluka diskriminatorna jer su određeni prijelazi za određene registarske odnose pa to stavlja u nepovoljan položaj primjerice prijevoznike iz Dalmacije ili Slavonije. To nema veze s Murskim Središćem. Sjeli smo i išli s prijedlogom da se na tim manjim prijelazima dopusti prolazak Hrvatima i Slovencima, to bi bila jedna kompromisna odluka. Logično je da ti kamioni idu autocestama, koje smo platili 5,5 milijardi eura i nismo još otplatili, a ne da koriste državne ceste gdje ne plaćaju ništa”, dodaje.
Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak kaže da su kamioni u tom mjestu, u kojem je granični prijelaz u samom centru, znali zauzimati cijelu glavnu prometnicu.
“To je katastrofalno stanje. Ljudima su popucale kuće, u 5 ujutro ljudima koji pokušavaju spavati pod prozorom spavaće sobe prođe i do 300 kamiona.
Predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa HGK Darko Vukadinović kaže da su hrvatski vozači taoci nesređene prometne politike kako Hrvatske tako i Slovenije.
“Za par dana kada počne sezona, ponedjeljkom će se začepiti zagrebačka obilaznica, čvor Jankomir. Imate par kilometara do motela Plitvice, mislim nažalost da će se upravo to dogoditi.”
“Opće je poznato ako se teretni promet odvija autocestama, a i protočnost je veća. To je najsigurnija prometnica, a godišnje se na autocestama događa tek pet posto od ukupnog broja prometnih nesreća”, ističe Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.
Hrvatska ima 7,7 poginulih na sto tisuća stanovnika. Najrazvijenije zemlje imaju oko tri, dok je prosjek EU-a negdje oko pet poginulih.
“Moramo poduzeti sve mjere kako bi na bilo koji način povećali sigurnost prometa. Edukacijom, kažnjavanjem te prometno inženjerstvo i planiranje prometa. Ceste moraju biti takve da spriječe da dođe do prometne nesreće. Mjera prebacivanja prometa na autoceste može dati efekte jer je ona deset puta sigurnija od običnih cesta”, kaže Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
No, posljednji slučaj s pogibijom učenica postavlja pitanje je li to baš tako.
“To je velika tragedija, ali rekao bih da je to iznimka. I ne znamo što je točno bilo dok ne bude gotovo vještačenje. One generalno u pravilu su sigurnije od drugih cesta. Nemate pješake, bicikliste, semafore…”, dodaje Šoštarić.
Prijevoznici kažu da bi njima jako dobro došle vinjete za naplatu cestarine, ali da bi država u tom slučaju manje zaradila. Osim vinjeta puno se govori i o sustavu satelitskog pozicioniranja i naplate.
“Što se tiče osobnih vozila, najbolji model bio bi sustav vinjeta baziran na mađarskom modelu gdje se vinjeta plaća s unošenjem registarske oznake u sustav. Na taj bi način otvorili autoceste prema široj skupini ljudi, onda bi ljudi koji svakodnevno putuju više koristili autoceste. Više bi bilo putnika i prihod bi vjerojatno ostao na istoj razini. Što se kamiona tiče bila bi dobra naplata putem satelitskog pozicioniranja. Moglo bi se uvesti da zapravo kamionima bude jeftinije ići po autocestama nego po običnim cestama jer bi se to dodatno naplaćivalo”, dodaje Šoštarić.
