Ove godine opet bez državnog vrha na komemoraciji Josipu Joviću na Plitvicama

Komemoracijom na Plitvičkim jezerima obilježena je danas 23. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije prvoga hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, koji je poginuo na Uskrs, 31. ožujka 1991., kao prva žrtva Domovinskog rata.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je da se prisjećanjem na Josipa Jovića prisjećamo i svih drugih žrtava Domovinskog rata, a policija posebno s ponosom i prvih hrvatskih redarstvenika koji su se hrabro borili da bismo mi danas imali slobodnu, demokratsku i svoju Hrvatsku.

Povjerenik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića za branitelje i njegov izaslanik Vinko Kovačić podsjetio je okupljene da se akcijom na Plitvicama uspješno uspostavio red i mir te je dodao da današnjom komemoracijom izražavamo zahvalnost Josipu Joviću za njegov herojski čin koji je ugrađen u same temelje slobodne europske države Hrvatske.

Zahvalio je svim sudionicima te akcije, posebice zato što je ta akcija, kako je rekao, izvedena “po svim uzusima međunarodnih konvencija o ratovanju i postupanju s ratnim zarobljenicima”.

Saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke Damir Mateljan rekao je kako mu je čast pozdraviti sudionike te akcije i ostale hrvatske branitelje u ime predsjednika Leke i Hrvatskoga sabora jer je to predstavničko tijelo tijekom Domovinskog rata i borbe za slobodu i neovisnu Hrvatsku donijelo mnoge presudne odluke za osamostaljenje hrvatske države. Izrazio je također najdublje poštovanje žrtvi hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića i svih njegovih suboraca.

U ime Udruge antiterorističke jedinice “Lučko 90”, predsjednik Mladen Grgić ocijenio je da ta akcija te mnoge druge za samostalnu Hrvatsku potvrđuju da nema pobjede bez žrtve.

Kritizirao je i današnje vrijeme u kojemu, kako je rekao, živimo u stalnim podjelama, egzistencijalnoj ugoženosti i beznađu te se upitao koji je razlog tome kad imamo državu za koju smo se borili.

Ocijenio je da ta država još nije onakva kakvu su zamišljali branitelji kada su se za nju borili te da je razlog tome “u sebeljublju i osobnim interesima umjesto da živimo u društvu ideala žrtvi i hrabrosti”. Pozvao je današnje političko vodstvo da se okrene idealima za svjetliju i bolju budućnost ako ne za nas, onda za buduće naraštaje.

Biskup Juraj Jezerinac rekao je u propovijedi kako bi neki htjeli da se ne obilježavaju obljetnice poput te, ali, istaknuo je, to bi bio znak naše nezrelosti jer se treba prisjećati čak 15 tisuća “onih hrvatskih očeva i mladića koji su žrtvovali svoj život za svoju Hrvatsku”.

Za žrtvu 22-godišnjega Josipa Jovića i drugih branitelja biskup Jezerinac je rekao da je “poput pšeničnog zrna koje je palo na plodno Hrvatsko tlo i donijelo obilate plodove, slobodnu i samostalnu Hrvatsku”.

Te je žrtve nazvao i poukom da se Hrvatska treba graditi na poštenju i pravednosti, a ne da pojedinci i stranke rade za svoju vlastitu korist i promociju.

Izaslanstva hrvatskih državnih čelnika, Oružanih snaga, policije i braniteljskih udruga, u kojem je uz ministra Ostojića bio i ministar branitelja Predrag Matić, predstavnici Ličko-senjske i Splitsko-dalmatinske županije i obitelji poginuloga Josipa Jovića položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika njemu i akciji u kojoj je ranjeno još devet redarstvenika. Na spomeniku piše da je akciju naredio prvi demokratski izabran predsjednik Franjo Tuđman na Veliku subotu: “Sutra ujutro, do 8 sati, Plitvice moraju biti pod hrvatskom kontrolom.” Povod tome bio je što su, kako dalje piše na spomeniku, srpski teroristi Plitvice htjeli pripojiti Srbiji te su 28. ožujka 1991. zauzeli NP Plitvička jezera i prekinuli promet na glavnoj državnoj cesti između sjevera i juga Hrvatske.

Među mnogim sudionicima komemoracije bili su i članovi HDZ-a s predsjednikom Tomislavom Karamarkom na čelu, te Predstavnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara s natpisom: “Nitko ne sme da vas bije sem hrvatske policije” uz portret u Vukovaru ozlijeđenoga hrvatskog branitelja Pajića.

Na obilježavanje pogibije Josipa Jovića njegovi suborci iz baze ATJ Lučko iz Zagreba dovezli su se biciklima, pripadnici specijalne jedinice policije Grom trčeči iz Karlovca, a Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Rab su tri dana pješačili s Raba.

Hrvatske policijske snage 31. ožujka 1991. u ranim jutarnjim satima krenule su na Plitvice kako bi uspostavile red i mir na tom području, no naišle su na velik broj srpskih barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru. Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte te ga usmrtio. Pokopan je uz vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika Hrvatske vojske.

Na lanjskoj komemoraciji ogorčeni branitelji

Na prije godinu dana komemoraciji su bili Jovićeva majka, mnogi njegovi suborci, pripadnici Specijalne policije, Hrvatske vojske i izaslanici političkog vrha zemlje. Ali upravo to što nitko od državnog vrha nije došao ogorčilo je branitelje pa su to i pokazali.

Nakon što su visoka izaslanstva i obitelj poginulog Josipa Jovića položili vijence, slijedili su govori. Kada je izaslanik predsjednika Ive Josipovića Siniša Tatalović ispričao predsjednika koji je bio spriječen odazvati se skupu, stotinjak branitelja povuklo se sa skupa dvadesetak metara dalje glasno negodujući te u znak prosvjeda nisu slušali govor izaslanika. Tatalović je rekao da je akcija Plitvice bila uspješna, iako je u njoj život položio Josip Jović, kao i cijeli Domovinski rat tijekom kojeg je bila obranjena sloboda Hrvatske.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poručio je izravno braniteljima koji nisu željeli slušati govornike da su oni ti koji su iznijeli bitku te ih je podsjetio da je Marija Jović, majka njihova poginulog suborca, pri dolasku na Plitvice sa suzama u očima rekla da Josipove suborce gleda ponosno kao svoje sinove. Ovdje sam iznad bilo koje politike odajući počast Josipu Joviću te očekujem to i od vas. Ja nikada svom vrhovnom zapovjedniku Franji Tuđmanu nisam zviždao, kazao je.

Milorad Batinić, potpredsjednik Hrvatskog sabora, vrijeme političkih previranja prije 22 godine nazvao je stanjem kada je zrak zaudarao na rat, a akcija Plitvice, iako je bila uspješna, bila je nagovještaj da će borba za slobodu biti teška. Za borbu Josipa Jovića i tisuće drugih hrvatskih branitelja koji su položili život za slobodu rekao je da su imali snagu i veličinu herojstva koja je zalog hrvatske državnosti i sretnije budućnosti naše djece.

Kritika HRT-u

Zapovjednik akcije Plitvice Josip Lucić uputio je kritiku Hrvatskoj radioteleviziji na kojoj se, kako je rekao, više govori o Drugom svjetskom ratu nego o uzrocima i posljedicama Domovinskog rata. Uz riječi da su branitelji ostvarili slobodu i demokraciju, pozvao je nositelje današnje vlasti da prestanu s optužbama protiv branitelja te da ne diraju u njihove svetinje i domovinsku žrtvu. Branitelji će, nastavio je, ulazak u EU doživjeti kao izazov kojeg se ne boje. Na kraju se zapitao zašto nema braniteljskih lječilišta ni centara za odmor na moru pokraj mnogih napuštenih vojnih odmarališta te je podsjetio da je samoubojstvo dosad počinilo 1500 branitelja.

Molitvu za poginulog Josipa Jovića i ostale žrtve Domovinskog rata održao je vojni biskup Juraj Jezerinac, koji je rekao da će oni hrvatskoj domovini i budućim naraštajima biti trajno nadahnuće kako se ljubi narod i domovina.

Željko Dilber, koji se zajedno s ostalim braniteljima udaljio sa skupa, rekao je da je to bila neplanirana reakcija na vijest o nedolasku predsjednika Republike na ovu godišnjicu. Josip Klemm je uime udruga Specijalne jedinice rekao da u slučaju spriječenosti predsjednika države među branitelje može doći i zastupati ih samo Vinko Kovačić, predsjednikov savjetnik za branitelje, kao i generali.

Uime zbora gardijskih postrojbi Ilija Vučemilović rekao je da moramo već jednom prekinuti s tim da se samo od prigode do prigode drži do branitelja, a onda, kao danas, na godišnjice dolaze samo izaslanici. Mihajlo Hrastov, bivši karlovački policijski specijalac, koji je nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog ubojstva 13 neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu 1991., rekao je da su izaslaniku predsjednika Siniši Tataloviću okrenuli leđa i da nije trebao doći.