Penava: ‘Hrvatska je trebala imati milijarde od nafte i plina, ali nema zbog kriminala’

U petak se u Zagrebu održao stručni skup “Hrvatski projekt energetske samodostatnosti – hrvatsko sunce” kojeg je organizirao Domovinski pokret. Na njemu su sudjelovali predsjednik stranke prof. Ivan Penava, dr. sc. zastupnik u gradskoj skupštini Slaven Dobrović, struč. spec. ing. sec. Dario Tišov, dipl. ing. el. Ivan Krajinović, dipl. ing. Zoran Korečić, g. Tibor Varga.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio da je Hrvatska trebala iskoristiti stotine milijardi kuna od svoje nafte i plina, a nije jer je priču prepustila Mađarima i domaćim kriminalcima.

“Sama ova afera vezana uz Inu i fosilna goriva je dovoljno tragična sama za sebe. Vidimo kako je došlo do gašenja Rafinerije Sisak, a Vlada se nespretno pokušava obraniti s nekakvim investicijama od četiri milijarde kuna u Rafineriju Rijeka što je apsolutno smiješno samo iz aspekta Škugorovih zamračenih milijardu kuna. Govorimo o stotinama milijardama kuna svog plina i svoje nafte koje je hrvatska država trebala iskoristiti, a nije jer je priču prepustila Mađarima i domaćim kriminalcima”, kazao je Penava.

Dobrović: Isplati ulagati u fotonaponske sustave

Penava je dodao kako Hrvatska kasni u korištenju obnovljivih izvora energije i solarnih potencijala te je otkrio kako će težište Domovinskog pokreta biti na vjetroelektranama i na primjerima dobre prakse grada Vukovara koji crpi geotermalne potencijale Panonskog bazena.

“Dokle god imamo politiku i političare bez vizije, bez strategije, s fokusom na grabež i pljačku umjesto na stvaranje dodane vrijednosti i raspolaganje nacionalnim bogatstvima, nažalost, svjedočit ćemo člancima iz crnih kronika”, smatra Penava.

Slaven Dobrović je naglasio kako je Hrvatska članica EU koja ima ambiciju postati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Kazao je da je za zaključak o poziciji Hrvatske dovoljno pogledati podatke za 2020. prema kojima je Hrvatska skoro četrnaest puta slabija od prosjeka proizvodnje električne energije iz fotonapona.”

“Kao da smo neka sjeverna nordijska zemlja, a ne mediteranska. S vjetrom je bolje, tu smo tek na nekih 30 do 40 posto ispod prosjeka.”

Ističe i da se danas, u uvjetima ekstremno visokih cijena energenata i relativno prihvatljivih i povoljnih investicijskih troškova, isplati ulagati u fotonaponske sustave, posebice u javnom sektoru budući da je povrat investicije kratak te je zapitao što Hrvatska čeka.