Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina. Na tržištu posjeduje monopol, a posljednjih godina našla se u skandalima zbog prevelikog političkog utjecaja, neprestanog poskupljenja usluga i trošenja visokih svoti novca na marketinške aktivnosti.
1. Koliko je HEP velik?
Hrvatska elektroprivreda je grupa prema godišnjem prihodu treća tvrtka u Hrvatskoj s 14.56 milijardi kuna operativnog prihoda u 2015. godini, a zapošljava 14.200 radnika. Unutar HEP grupe jasno su odvojena upravljačka, računovodstvena i pravna društva koja obavljaju regulirane djelatnosti (prijenos i distribucija) od nereguliranih djelatnosti (proizvodnja i opskrba).
HEP zapošljava oko 14.300 ljudi, a među podružnicama se nalaze brojne tvrtke poput HEP Proizvodnja d.o.o., HEP Opskrba d.o.o., HEP Elektra d.o.o., HEP Plin d.o.o. HEP energija d.o.o. u Sloveniji, Srbiji, BiH i Kosovu te mnoge druge, a djelomično posjeduje vlasništvo u LNG Hrvatska d.o.o. i NE Krško d.o.o.
2. Tko je na čelu HEP-a?
Na čelu Nadzornog odbora i Revizorskog odbora Nadzornog odbora nalazi se ista osoba – bivši zastupnik SDP-a Goran Granić, poznatiji kao brat Mate Granića. On je također i na čelu Energetskog instituta Hrvoje Požar zaduženog za strateško planiranje u energetici.
>HNS: Čak petnaest imena povezano s nekim aferama
U Nadzornom odboru se također nalaze Jelena Zrinski Berger, nekadašnja pomoćnica bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, Lukša Lulić, Ivo Ivančić i Meri Uvodić. U Revizorskom odboru uz već spomenutog Granića sjede Boris Cota, nekadašnji ekonomski savjetnik Ive Josipovića i Boris Tušek s Ekonomskog fakulteta u Zagreba.
U Upravnom odboru tvrtke su Frane Barbarić (HDZ), Saša Dujmić (HNS), Marko Ćosić (HDZ), Nikola Rukavina (HDZ), Petar Sprčić (kum ministra Ćorića), Tomislav Šambić navodno blizak HNS-ovom Vrdoljaku.
3. Upravni odbor predlaže Vlada
Razlog velikog broja stranačkih ljudi u Upravnom odboru ove tvrtke, nalazi se u činjenici kako je riječ o državnoj tvrtki. Upravni odbor predlaže Vlada Republike Hrvatske, a član Glavne skupštine je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
4. HEP na marketinške aktivnosti troši milijune
Ova državna tvrtka, financirana novcem poreznih obveznika, na marketinške aktivnosti troši godišnje oko 7,5 milijuna kuna, no zanimljivo je da je prema analizi konzultantske kompanije PwC, svoj oglašivački budžet u razdoblju od 2015. do 2019. godine trebao povećati na 140 milijuna kuna godišnje.
Primjerice, direktor Sektora za korporativne komunikacije, povodom sponzoriranja hrvatskog sporta 2017. godine kazao je: “Podrška hrvatskom sportu važan je segment poslovne filozofije HEP-a. Za spot smo birali predstavnike reprezentacija koje podupiremo… željeli smo prezentirati kroz spot u kojem emocije jasno pokazuju da je HEP doista više od struje”.
5. Nitko ne može zaobići HEP
Prošle godine Plenkovićeva Vlada je poduzetnicima koji se opskrbljuju električnom energijom putem tzv. zajamčene usluge HEP-a poskupila struju za više od 20 posto, a pojedinim skupinama i 30-ak posto. Tvrtke mogu prijeći kod nekog od drugih opskrbljivača, no svi oni plaćaju regulirani dio cijene struje Hrvatskoj elektroprivredi, kao monopolistu, a taj dio uključuje naknade za korištenje distribucijske mreže, prijenosne mreže i za obnovljive izvore, te trošarine, tako da eventualna poskupljenja u tom dijelu dižu cijene struje kod svih opskrbljivača.
Inače, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je u ožujku prošle godine donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2019. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2020., a temeljem koje cijena plina za kućanstva raste za prosječnih 6,9 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
